Hongkong u plamenu
5. listopada 2019
Nakon sukoba na ulicama Hongokonga podzemna željeznica ostaje zatvorena i u subotu, nakon što su demonstranti zapalili više stanica metroa. Prethodno je policija vatrenim oružjem pucala u jednog tinejdžera i teško ga ranila. Liječnici se bore za njegov život. Prema navodima nekih medija, mladić je imao samo 14 godina. Prema navodima policije, ona je djelovala u samoobrani, jer je mladić na njih bacao molotovljev koktel.
Podzemnom se željeznicom u ovoj metropoli dnevno preveze pet milijuna putnika. Zatvoreni su i mnogi tržni centri, prodavaonice i banke koje imaju veze s kineskim kopnom i zbog toga bi mogle biti na meti demonstranata.
Kolonijalni zakon kao okidač
Za vikend nisu najavljene demonstracije, ali nije isključeno da do njih spontano ipak dođe, nakon što je neočekivano proglašena zabrana maskiranja demonstranata koju je proglasila šefica uprave Hongkonga Carrie Lam. Ona se pozvala na stari britanski kolonijalni zakon kojim se zabranjuje prekrivanje lica u javnosti. Taj zakon je donesen još davne 1922. godine i jedini put je primjenjen 1967. godine.
„To neće utjecati na demonstracije, naprotiv“, kaže za DW Willy Lam, profesor Kineskog sveučilišta u Hongkongu. „Recimo da na ulicama bude između pedeset i sedamdeset tisuća ljudi s maskiranim licima – policija ionako ne bi bila u stanju sve ih uhititi."
Nakon što je mjera najavljena u petak, na ulicama je izbio kaos. Radikalni demonstranti su podigli ulične blokade, bacali molotovljeve koktele, demolirali stanice metroa i prodavaonice. Policija je reagirala upotrebom suzavca i pendreka.
Prema mišljenju profesora Lama, službeni Peking polako gubi vjeru u upravu Hongkonga i njenu sposobnost da primiri situaciju, a sve više se priklanja opciji primjene oštrijih mjera. Zbog toga u grad dovodi dodatne policijske snage koje stižu iz središnje Kine. „Doduše, Hongkong i Peking to stalno opovrgavaju. Ali očito je da kineski predsednik Xi Jinping želi više uhićenja i oštrije zakone.“
Kompromisi opasni za Peking
Naš sugovornik dodaje da ne može zamisliti slanje kineske vojske u Hongkong. To bi, kaže, praktički ukinulo uređenje poznato pod krilaticom „jedna zemlja, dva sistema“. Hongkong, veliko financijsko središte s oko sedam milijuna stanovnika, uživa autonomiju do 2047. godine, kada bi se trebalo u potpunosti vratiti pod okrilje Kine.
„U ovom trenutku ne izgleda da će se konflikt završiti mirnim razgovorima jer Peking ima više aduta u svojim rukama i želi demonstrirati oštrinu“, kaže Willy Lam. „Xi Jinping ne želi pomirenje kroz političke kompromise.“
Po mišljenju Eberharda Sandschneidera, njemački politologa i dobrog poznavatelja Kine, „Peking želi izbjeći presedan. Xi ne želi pokazati ljudima da izlaskom na ulicu mogu prisiliti komunističku središnju vlast na ustupke. Postoji bojazan da bi se onda slično moglo desiti širom zemlje, za to bi se našlo dovoljno razloga.“
Protesti su počeli prije četiri mjeseca kao pobuna zbog zakonskog prijedloga koji bi omogućio da se građani Hongkonga izručuju Kini. Taj prijedlog je u međuvremenu povučen, ali su nastavljene masovne demonstracije protiv onoga što demonstranti vide kao ograničenje slobode i urušavanje autonomije njihovog grada.
nr (dw, dpa, rtr)