Hrvati nisu impresionirani Konferencijom o Balkanu
30. travnja 2019
„Ako želi mir, EU mora uključiti zemlje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište“, „Hoće li Merkel i Macron nagaziti Vučića da prizna Kosovo?“ i „Skup u Berlinu završio bez dogovora Srbije i Kosova“ - tri su nasumična naslova iz hrvatskih medija kojima berlinska događanja nisu bila udarne vijesti. Jer, glavne teme u Hrvatskoj bili su potencijalni ulagači iz Kine koji obilaze brodogradilišta na izdisaju i nove skandalozne epizode zdravstvenog sustava.
„To se Hrvatske ne tiče“
Politički analitičar Davor Gjenero indiferentnost hrvatske javnosti oko Konferencije o zapadnom Balkanu objašnjava riječima da se to Hrvatske, zapravo, više i ne tiče. „Očito da je premijeru Andreju Plenkoviću (HDZ) bilo bitno da u Berlinu predstavi svoju agendu za hrvatsko predsjedavanje Europskom unijom. Njegova rečenica da misli kombinirati politički pristup i institucionalni napredak zvuči na prvu birokratski i prazno. Ali to može biti suštinska poruka da želi vratiti proces izvornim europskim vrijednosti. Ako će Hrvatska to biti u stanju, onda je to jako dobro za nas.“
Plenkovićevo sudjelovanje na konferenciji dogodilo se u svjetlu objave da će njemačka kancelarka Angela Merkel u Hrvatsku doći 18. svibnja kako bi sudjelovala u predizbornom skupu Europske pučke stranke (EPP). Neimpresioniranu javnost, koja Merkel smatra političkom prošlošću, premijer je upozorio da „u Hrvatskoj nisu svi svjesni, pa ni na političkoj sceni, relativne snage HDZ-a unutar EPP-a“. Gjenero za Deutsche Welle kaže da HDZ kancelarki Merkel ne znači ništa više od ostalih članica EPP-a, no misli da njezin europski utjecaj neće nestati.
Njemačka i Hrvatska u raskoraku
„Njezin dolazak je povoljan signal za Hrvatsku. Koliko god je smatrali političkom prošlošću unutar Njemačke, izgleda da ona ne misli biti politička prošlost na europskom planu. Sve češće čujemo da je ona primjerena za neku dužnost unutar EU-a. U tijeku ovog mandata imala je puno intenzivnije veze s Vučićem, negoli s Hrvatskom.“ Gjenero tako navodi i da se trenutno hrvatski i njemački globalni interesi ne poklapaju: „U logističkom poimanju Europe, Njemačka Hrvatsku ne vidi kao važan element. Inicijativa triju mora koju predsjednica Grabara-Kitarović pokušava promovirati je u izravnoj suprotnosti onome što Njemačka radi i želi napraviti kao vertikalnu infrastrukturnu poveznicu Europe. Hrvatska nije u savezničkom položaju u odnosu na Njemačku.“
Kada je riječ o glavnoj temi sastanka, a riječ je odnosima Srbije i Kosova, ni ona nije u fokusu hrvatske javnosti, a ni političke scene. To se, kaže analitičar Gjenero, od Hrvatske i očekuje: „Hrvatska zauzima jasnu temeljnu poziciju da je Međunarodni sud pravde odbacio tužbu Srbije zbog nezakonitog proglašavanja neovisnosti Kosova i jasno definirao da načelo zaštite elementarnih ljudskih prava ima prioritet pred zaštitom državnog suvereniteta. Time se sva priča Srbije da netko izvana ugrožava njen suverenitet pokazala besmislenom. Hrvatska pozicija je u tome da podržava da cijeli proces završi međusobnim priznavanjem dviju država. Više od toga Hrvatska ne može napraviti niti ima razloga posebno se isticati u sukobu oko CEFTA-e, jer ni jedna strana nije nevina.“
Gjenero, dakako, prati i njemačke medije pa nam je komentirao članak iz nedjeljnog FAZ-a naslovljen „Srbiji nije mjesto u Europskoj uniji“. „FAZ tu radi ono što Plenković najavljuje da će raditi, vraća se na temeljne zajedničke vrijednosti i pokazuje da aktualna srbijanska vlada ne participira u tim skupnim vrijednostima i igra igru autoritarnog uređenja, unošenje u europski prostor destabilizacije koju donosi Rusija. Čini mi se da je FAZ-ov zaključak posve u redu. Važno je da Srbija uđe u EU, ali to nije moguće s nedemokratskom administracijom.“
„Zato im pregovori i ne napreduju“, navodi naš sugovornik pa zaključuje: „Nitko Srbiju ne opstruira, nema blokada. U razdoblju u kojem oni pregovaraju s EU-om, Hrvatska je imala otvorena gotovo sva poglavlja, a zatvorenih dvadesetak. Unatoč slovenskoj blokadi i problemima s Italijom gdje se svaki put izgubilo vrijeme.“
Hrvatski mediji pak jutros kao zanimljivost navode izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića o tome kako je većina sudionika skupa kritizirala Srbiju, dok su iznimke bile Hrvatska i Slovenija. „Bilo je nekoliko ideja, međutim u ovom trenutku se nisu približili stavovi po pitanju ukidanja kosovskih carina, a niti da Beograd načini neki korak koji bi u ovoj fazi vodio prema priznanju", rekao je premijer Plenković najavljujući da će novi razgovori oko zapadnog Balkana biti nastavljeni u srpnju u poljskom Poznanu.