Hrvatska borba za međunarodne kampiste

Smjernice hrvatskog turističkog razvoja u godinama koje dolaze su relativno jasne. Jedan od važnijih ciljeva je da se Hrvatska udalji od nekadašnjeg imidža zemlje za odmor klijentele s plićim džepom. „Lifestyle odredište“ se zove čarobna formula koju Hrvatska turistička zajednica tako rado rabi u svom promidžbenom štivu. No što je s kampiranjem, segmentom turizma na koji mnogi turistički radnici gledaju s visoka? On je, kako se može saznati na sajmu „Reise & Camping“ koji se od 24. do 28. veljače održava u Essenu, u porastu a njemačko tržište je i u ovom segmentu i dalje najvažnije turističko tržište na svijetu.

Četvrtina ostvarenih noćenja – kampisti

To se moglo osjetiti i prvog dana sajma koji je, usprkos činjenici da se radilo o prijepodnevu jednog radnog dana, bio krcat posjetiteljima. „Resie & Camping“ je naime sajam okrenut isključivo potrošačima koji se na licu mjesta žele informirati o ponudi. Hrvatska je ove godine zemlja partner sajma „Reise & Camping“ u Essenu što je vidljivo ne samo po veličini štanda Hrvatske turističke zajednice nego i po gužvi koja oko njega vlada. Gužva ni ne čudi ako se uzme u obzir da je od 1,6 milijuna Nijemaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku njih četvrtina boravila upravo u jednom od petstotinjak hrvatskih kampova. Uz zvukove klape „Via Dalmacija“, degustaciju hrvatskih specijaliteta i neizostavnih jastučića punjenih lavandom, koji su u međuvremenu postali zaštitni znak hrvatskih nastupa na sajmovima u inozemstvu, hrvatski turistički djelatnici su se potrudili u Essenu ostaviti dojam zemlje u kojoj vlada visoka profesionalnost kada je turizam u pitanju.

Kampisti više nisu turisti plitkog džepa

U to pripada naravno i stav po kojem je svaki turist, pa i onaj koji doputuje samo s ruksakom na leđima, dobrodošao. Ovakav stav je u svakom slučaju došao do vrha hrvatske turističke zajednice. Jer kad govori o kampistima, pomoćnik direktora HTZ-a Milo Sršen govori o „premium gostima“. „Vrijeme kada su kampisti dolazili s paštetom u prtljažniku su iza nas“, kaže Sršen. Danas su kampisti dobro opremljeni i često dolaze s high-tech vozilima koja, kako se moglo vidjeti na sajmu, mogu prijeći i cijenu od 200 000 eura, pa se, kako kaže Sršen, teško može govoriti o turistima plitkog džepa. Prednost kampista je i u tomu što se kod ove vrste turista u velikom broju radi o, kako ih turistički radnici zovu, „repeaterima“, dakle gostima koji godinama pa i desetljećima ostaju vjerni jednom odredištu. Kampistima Hrvatska nudi 231 „službeni“ veći kamp i 311 manjih koji se uglavnom nalaze na privatnim zemljištima. Iako je u prošlosti bilo problema s velikim službenim kampovima od kojih velika većina potječe iz osamdesetih, ADAC u svom posljednjem izvješću bilježi „značajna poboljšanja“.

Tržište koje raste

No kako kaže predsjednik Udruge kampista Hrvatske Branko Marolt, prednost Hrvatske je upravo i u tim malim kampovima koji ponekad ne raspolažu niti najosnovnijim sanitarnim čvorovima. „Postoji jedna velika grupa dobro potkoženih kampista koji jednostavno žele prirodu kad izađu iz svog skupocjenog vozila“, kaže Marolt. I takvih je gostiju sve više. Jedno ispitivanja njemačke Commerzbanke prošle je godine došlo do zaključka da bi od globalne krize u turističkom smislu najviše mogle profitirati zemlje koje se nalaze u susjedstvu srednjoeuropskog tržišta dakle one zemlje do kojih je relativno jednostavno doći automobilom. U te zemlja pripada i Hrvatska. Ako se još k tomu uzme u obzir da je segment kampinga prošle godine u Njemačkoj porastao za 9 posto, onda je jasno kakvi potencijali u njemačkom tržištu leže za hrvatski kamping-turizam. Jedan od problema imidža Hrvatske mogla bi biti i poskupljenja. Jer Hrvatska odavno više nije jeftino odredište. No kako kaže Jörg Nullmeyer, urednik časopisa „Camp Magazin 24“, kampist je spreman potrošiti i više ali pritom vodi računa o kvaliteti ponude.

Autor: Nenad Kreizer

Odg. urednik: Anto Janković