Hrvatska etablirana u Leipzigu

Na ovogodišnjem Lajpciškom sajmu knjiga sudjeluje preko 2.100 nakladnika iz 39 zemalja. Jedna od njih je i Hrvatska koja je prije dvije godine bila i zemljom domaćinom ove književne manifestacije. Pozitivni odjeci tog nastupa osjećaju se i danas, a direktor Lajpciškog sajma Oliver Zille smatra da to treba zahvaliti činjenici da su hrvatski nakladnici dobro pripremili godinu 2008. "Hrvati su sedam godina uoči svog velikog nastupa 2008. počeli stvarati mrežu kontakata i to se na kraju isplatilo", rekao je Zille za Deutsche Welle. Lajpciški sajam knjiga, koji se još od 2001. pojačano okreće izdavaštvu jugoistočne Europe, očekuje da bi i ostale zemlje regije mogle u bliskoj budućnosti krenuti stopama hrvatskih nakladnika. "Mislim da bi se na strategiju koju je primijenila Hrvatska, dakle dobra priprema a zatim veliki nastup, trebale ugledati i ostale zemlje u regiji poput Bosne i Hercegovine koja ove godine po prvi put nastupa s vlastitim štandom", smatra Zille.

"Hrvatska dobro umrežena"

Hrvatska je prema Zilleovom mišljenju dobro iskoristila mogućnosti koje Lajpciški sajam kao tipični sajam publike pruža nakladnicima. "Etablirani hrvatski autori su poznati njemačkoj publici. Isto sada treba učiniti i za mlađe naraštaje", zaključio je Zille.

Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske već osmi put nastupa na Lajpciškom sajmu knjiga.. Predsjednik Zajednice, Zdenko Ljevak, koji je prije osam godina, zajedno sa Srećkom Lipovčanom, inicirao hrvatsku prisutnost na sajmu u Leipzigu kaže kako ove godine u radu štanda Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske službeno djeluje šest autora. Nekoliko autora iz Hrvatske našlo se osim toga i među dvadesetak autora koji sudjeluju u predstavljanju književnosti jugoistočne Europe koje, zajedno s ovogodišnjim dobitnikom Europske književne nagrade za međunarodno razumijevanje Györgyjem Dalosom organizira hrvatska književna kritičarka Alida Bremer. Iz toga je vidljivo, kako je naglasio Ljevak, da je Hrvatska u međuvremenu u Leipzigu postala "prava mala književna sila".

"Poezija nije zabava"

Težište ovogodišnjeg nastupa hrvatskih nakladnika je, shodno Međunardonom danu poezije koji se obilježava 21. ožujka, upravo ova, kako kaže Zdenko Ljevak, "nejneprofitabilnija od svih književnih formi" ali joj se upravo iz tog razloga, kako kaže Ljevak, treba pružiti prilika za afirmaciju. Hrvatski književnik i likovni kritičar Zvonko Maković, koji je također doputovao u Leipzig, naglašava kako je poezija uvijek imala svoje specifično mjesto u književnom stvaralaštvu ali da se život ove literarne grane često odvija u sjeni "veće sestre" proze. Tako je od javnosti relativno neopaženo prošla i prošlogodišnja smotra prevođenja hrvatskih pjesnika na njemački, održana u njemačkoj saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalz. I Hrvatski književnik Branko Čegec u Leipzigu predstavlja "boje" hrvatske poezije. On zajedno s još jednim književnikom s Malte sudjeluje u programu "Mali jezici - velike književnosti".

Uspješan nastup

Hrvatski nakladnici zadovoljni su učinkom nastupa posljednjih osam godina u Leipzigu. To se odnosi i na ovu godinu kada se, unatoč svjetskoj krizi koja se itekako odrazila i na nakladničko tržište, na hrvatskom štandu pojavilo čak pet novih prijevoda hrvatskih autora na njemački što je, kako naglašava Ljevak, za jednu ovako malu književnu naciju, velik uspjeh.

Lajpciški sajam knjiga pokrenut je u 17. stoljeću a do 1945. bio je najveći sajam knjiga na svijetu. Nakon Drugog svjetskog rata po veličini ga je pretekao Frankfurtski sajam knjiga. Leipziški sajam, za razliku od onog u Frankfurtu koji se okreće prije svega stručnoj, okrenut je širokoj publici. Sajam u Leipzigu zatvara se u nedjelju (21.3.).

Autor: Selma Filipović/Nenad Kreizer/Hina

Odg. ur.: Snježana Kobešćak