Hrvatska na najvećem poljoprivrednom sajmu na svijetu - kulenom do Europe

Hrvatski  štand  u jednoj od dvorana Berlinskog velesajma  ove godine je smješten pored slovenskog, od srpskog štanda je dijeli geografski vrlo udaljena Australija, koja najviše propagira  egzotične kobasice s mesom od klokana.  Možda to i nije tako nesretna kombinacija, posjetitelji sajma  radije ostaju kod jednog  od „domaćina“ na hrvatskom  štandu koji vrijedno reže kulen i servira ga zajedno sa čašicom loze ili malvazije.

Kulenom do Europe

I kulen doživljava svoju premijeru u Berlinu. "Ove godine je Hrvatska, zbog posebnih odredaba EU,  po prvi put na 'Zeleni tjedan' smjela uvesti svoje mesne proizvode", priča Božica Marković, direktorica odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, HGK. Za  mesne proizvode, ali i vina te različite alkoholne likere se traže nova tržišta u Europskoj uniji, ali i u cijelom svijetu. „Sljubljivanje“ hrane s vinom, kako kaže Božica Marković, je srž ovogodišnjeg nastupa Hrvatske na najvećem sajmu poljoprivrednih proizvoda na svijetu. 100.000 različitih proizvoda iz 66 zemalja svijeta stoje na raspolaganju posjetiteljima ovog, kod publike vrlo omiljenog sajma. Njih oko 400.000 svake godine koristi priliku da ovdje provede ugodne sate.

"Godišnji odmor"

„Ovo je kao da smo na godišnjem u Dalmaciji“, priča jedan od  dobro raspoloženih posjetitelja, držeći čašicu loze u ruci. „To je naša šansa“, ističe Božica Marković, „ da iskoristimo naš imidž turističke zemlje i na području poljoprivrede“. Ona kao posebnu kvalitetu Hrvatske ističe njenu različitost regija, od Dalmacije, preko Istre do Slavonije.  Vina, tartufi, maslinovo ulje, sirevi, dobri suhomesnati proizvodi i  zdravo svježe meso, to su  proizvodi s kojima  Hrvatska želi još značajnije nego do sada izvoziti na tržište Europske Unije i Njemačke. Od srpnja 2013. kao članica EU-a. Hrvatska vlada i njezin ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina se nadaju da će se time poboljšati sadašnji negativna bilanca uvoza i izvoza. Hrvatska je naime u 2012. godini, prema navodima HGK-a, uvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvode u vrijednosti od 953 milijuna eura, a izvezla  robe u vrijednosti od tek 350 milijuna eura.

Jakovina je  inače, prilikom boravka u Berlinu u sklopu Zelenog tjedna potpisao deklaraciju „Dunav soja“ kojom bi trebala biti povećana proizvodnja soje u zemljama tzv. Dunavske regije, kojoj pripadaju Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovenija, BiH te Srbija.  U Hrvatskoj bi se trebao provesti pilot-projekt. Jakovina se nada da će ovo biti samo jedan od projekata za koje će Hrvatska, kao nova članica Europske unije, moći dobiti financijsku potporu iz EU-fondova.

Kvaliteta a ne kvantiteta

Hrvatska se na evropskom tržištu želi ubuduće još značajnije prezentirati kao proizvođač zdrave, bio-hrane, ali, kako to ističe Božica Marković, još više svojim zaštićenim autohtonim, regionalnim  proizvodima. Koliko će se zemlja zbilja moći bolje pozicionirati kod „razmaženog“ građanina Europske unije, kojemu su zasada daleko bliža i poznatija vina, sirevi, šunke iz Italije, Francuske, Španjolske, pa i Grčke, ostaje da se vidi. Njihovi štandovi na Zelenom tjednu su daleko veći i bolje posjećeniji, ponuda bogatija i raznovrsnija. 

Cijene proizvoda, prije svega vina iz ovih dugogodišnjih članica EU-a  su uz to, zasada daleko niža od onih na kojima stoji „Made in Croatia“. U njemačkim supermarketima  hrvatskih prehrambenih proizvoda, osim začina „Vegete“   zasada gotovo da i nema. Kvalitetna vina poput „Dingača“ ili „Postupa“ se mogu nabaviti uglavnom u specijalnim prodavaonicama, no njihova je cijena  od  gotovo 15 eura po boci za prosječnog konzumenta, previsoka.

Suradnica Hrvatske gospodarske komore poznaje, kaže,  sve ove probleme i zna  da Hrvatska nikada neće biti zemlja količina. "Naša šansa je kvaliteta, a ne kvantiteta“,dodaje  Božica Marković.