Hrvatska nazaduje u borbi protiv korupcije
29. siječnja 2019
Što obuhvaća Indeks percepcije korupcije?
Transparency International (TI) jednom godišnje objavljuje izvještaj o tome koliko se efektivno zemlje svijeta bore protiv korupcije. Transparency rang-listu sastavlja uz pomoć 12 renomiranih međunarodnih organizacija. One ispituju stručnjake i poslovne ljude, i od njih dobiju procjenu u kojoj mjeri je po njihovom mišljenju korupcija raširena u nekoj konkretnoj zemlji. Zato Transparency i govori o Indeksu percepcije korupcije. Drugačije mjerenje korupcije bilo bi jako teško, budući da se ilegalne aktivnosti poput podmićivanja i pronevjere događaju uglavnom daleko od očiju javnosti – i tako ih je teško objektivno kategorizirati.
Sudeći po navodima Transparencyja, Indeks obuhvaća ponajprije podatke o tome koliko su pojave kao što su mito, pronevjera i nepotizam uopće raširene u nekoj zemlji. Ali i u kojoj mjeri postoje zakoni protiv korupcije i – primjenjuje li ih se. Cilj je učiniti korupciju vidljivom i usporedivom.
Odlučujuća pitanje kod izrade Indeksa su na primjer: imaju li neke interesne skupine prevelik utjecaj na vladu? Dijeli li se državne poslove na temelju kvalifikacija ili veza i poznanstava? Štiti li se zakonski zviždače i novinare koji (raz)otkrivaju korupciju?
Koje zemlje i regije su na vrhu liste?
Na rang-listi svaka zemlja može ostvariti vrijednosti između 100 bodova (nema korupcije) do 0 bodova (potpuno korumpirana).
Na samom vrhu, po pitanju borbe protiv korupcije, u 2018. je bila Danska s 88 bodova, a slijede Novi Zeland, Singapur, Švedska i Švicarska.
Što se tiče regija, stanje je najbolje na zapadu Europe i u Europskoj uniji. Tamo je prosječna vrijednost po zemlji 66 bodova.
To je prosjek koji kvari i Hrvatska. Ta je zemlja po Indeksu TI-ja u prošloj godini bila na 68. Mjestu – s 48 bodova. Pala je za jedan bod i tri mjesta u odnosu na 2017., objavio je Transparency Hrvatska. Time se Hrvatska nalazi među korumpiranim državama EU-a. Od nje su u Uniji lošije samo Rumunjska (47 bodova), Mađarska (46), Grčka (45) i Bugarska (43).
U odnosu na države u okruženju napredovala je jedino Makedonija za 2 boda. Bosna i Hercegovina ostala je na istom broju bodova, dok su Slovenija, Hrvatska, i Crna Gora pale za 1 bod. Srbija, Albanija i Kosovo pali su za 2 boda.
Slovenija ima 60 bodova, Hrvatska 48, Crna Gora 45, Srbija 39, Bosna i Hercegovina 38, a Makedonija i Kosovo 37 bodova, objavio je Transparency Hrvatska, koji smatra da je korupcija u toj zemlji povezana s pohlepom, krađom i neodgovornim ponašanjem pojedinaca.
Koje su zemlje najkorumpiranije?
Najgore rezultate su ostvarile četiri zemlje koje već duže vrijeme muče građanski ratovi: Somalija, Sirija, Južni Sudan i Jemen – te osim njih još i Sjeverna Koreja.
Najkorumpiranija regija je Afrika južno od Sahare, gdje u mnogim zemljama „neučinkovite institucije i slabo raširene demokratske vrijednosti […] predstavljaju opasnost za antikorupcijske mjere", tvrdi Transparency International.
Znatno ispod prosjeka u prošloj godini su i istočna Europa i središnja Azija, gdje, sudeći po Indeksu, „manjak političke volje i političkih prava, u kombinaciji sa slabim institucijama kreiraju takvo okruženje u kojem korupcija može uspijevati bez puno otpora."
Kako je u Njemačkoj?
Njemačka se nalazi na 11. mjestu (od ukupno 180 država) s 80 bodova, zajedno s Velikom Britanijom. Bolje od njih su plasirane Danska, Novi Zeland, Finska, Singapur, Švedska, Švicarska, Norveška, te Nizozemska, Kanada i Luksemburg.
Godinu dana ranije Njemačka je zauzimala 12. Mjesto s 81 bodom – dakle bez nekih značajnijih promjena. Već tada je TI kritizirao: „Njemačka stagnira već nekoliko godina" (po pitanju borbe protiv korupcije, nap. red.).
Transparency od Njemačke zahtijeva između ostaloga uvođenje obvezujućeg registra lobista. Do sada ne postoji nikakav zakon kojim bi se lobiste i njihove organizacije prisililo da se registriraju na nekoj javnoj listi.
Jesu li demokracije bolje plasirane od nedemokratskih zemalja?
Da, jednoznačno, iako postoje i izuzeci. Zemlje kojima se vlada jasno demokratski ostvaruju u prosjeku 75 bodova, autokratski režimi samo 30.
Sudeći po navodima Transparency Internationala na primjerima Turske i Mađarske se vidi kako stupanj korupcije raste čim se neka zemlja počinje udaljavati od demokratskih vrijednosti. Između 2012. i 2018. Mađarska je izgubila devet bodova, a Turska osam.
Populistički političari su obećali da će se obračunati s korupcijom. Jesu li ostvarili obećanja?
Transparency International smatra da populistički političari mogu više predstavljati opasnost za borbu protiv korupciju. TI između ostalih kao primjer navodi SAD: Donald Trump je pobijedio na izborima sa sloganom "Drain the swamp" ("Isušite korupcijsku močvaru!") U stvarnosti je, kako kaže TI, korupcijska močvara nakon Trumpovog dolaska na vlast nije isušena, ona je postala još „mokrija". SAD je u prošloj godini izgubio četiri boda u rankingu Transparrencyja. Razlog za to je, kako napominje ova organizacija, da se u SAD-u sve više pod upitnik stavlja demokratska temeljna pravila i da je u tijeku „erozija etičkih normi na najvišoj razini moći".
„Korupcija cvjeta ponajprije tamo gdje su demokratski temelji oslabljeni, i to, kako smo vidjeli u brojnim zemljama, koriste populistički političari", kaže Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency Internationala.