Hrvatskoj za vratom MMF, nezaposlenost i dugovi

Iznoseći podatke o stanju gospodarstva na 18. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji, premijerka Jadranka Kosor kazala je kako je proizvodnja porasla za 3,1 posto, izvoz za 13,5 posto, dok je ove turističke sezone zabilježen najveći broj dolazaka i noćenja. Istaknula je da predviđeni rast BDP u sljedećoj godini od 1,5 posto može biti i veći, ako se realiziraju neki od predloženih velikih investicijskih projekata.

Nikoga nije briga za Hrvatsku

Ekonomisti ne dijele njezin optimizam i upozoravaju na preveliku javnu potrošnju i zabrinjavajuće visoku nezaposlenost. Predsjednik udruge hrvatskih ekonomista Ljubo Jurčić upozorava da ako ne povećamo proizvodnju bit će nam „Oče naš, otpusti nama duge naše.“ Jurčić je istaknuo je kako je najveći problem nezaposlenost te tvrdi da budžet za 2011. ne treba rezati, nego odmah tražiti pomoć MMF-a, osobito ako se rashodi planiraju u visini od 122 milijarde kuna. Ali je odmah i dodao – "Zaboravite da će se netko drugi o nama brinuti, zbog Hrvatske. Mi se moramo sami brinuti o sebi.“

Premijerka Jadranka Kosor smatra kako nema potrebe za sklapanjem ugovora s MMF-om jer je Hrvatska sposobna sama rješavati svoje probleme. „Mi jesmo na putu da stignemo na put izlaska iz krize“, kazala je Kosor. Nasuprot tom optimizmu činjenica jest da je broj nezaposlenih u Hrvatskoj ponovno premašio tristo tisuća. S istom proizvodnjom i brojem nezaposlenih kao 2006., država ove godine troši oko 25% više, odnosno 25 milijardi kuna više nego te godine, upozoravaju ekonomisti. Zato traže rezanje nekih prava jer će u protivnom Hrvatska završiti kao Grčka.

Prihod nešto narastao, ali rashodi su eksplodirali

Sve u svemu, milijun i 517 tisuća zaposlenih i sa BDP-om koji će također biti otprilike kao i 2006., moraju državnu blagajnu popuniti za 25 milijardi kuna više nego te godine. Država je 2006. bila skromnija i tražila je oko 97 milijardi kuna, a u ovoj je godini 122 milijarde kuna. U četiri godine prosječna je plaća narasla za deset posto. Rastom dohotka povećani su budžetski prihodi od 13 milijardi kuna, ali jednostavnom računicom se mora doći do još većeg minusa u državnoj blagajni. Utoliko je deficit prije četiri godine bio 2,27 milijardi kuna, a ove će godine tako biti 14,05 milijardi kuna.

Rast državne potrošnje dobrim je dijelom posljedica povećanja izdataka za mirovine, za čiju je isplatu u 2006. godini trebalo oko 25 milijardi kuna - ove godine treba deset milijardi više. I umirovljenika je mnogo više i u tim godinama se 105 tisuća građana oprostilo od radnog života - što je povećanje od gotovo 10%. S druge strane, mirovine su narasle i to u prosjeku za 14 posto. Nabujali su i troškovi plaća za zaposlene u državnoj upravi i javnom sektoru, koji su se sa 17 milijardi kuna popeli na 23 milijardi kuna - povećanje od gotovo 30%. No, država je za trećinu povećala, primjerice, materijalne troškove koji su dosegnuli gotovo devet milijardi kuna, a tu su i intelektualne usluge koji se plaćaju 1,5 milijardu kuna.

Zbog svega toga analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić ističe kako će se neka prava i beneficije morati ukidati. „Sadašnja razina potrošnje ne odgovara strukturi gospodarstva, zaposlenosti u zemlji niti prihodu koje stvaraju građani i tvrtke.“, zaključuje Šantić.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić