I njemački konvertiti na islamističkoj obuci u Jemenu
11. siječnja 2010Turneja novopečenog njemačkog ministra vanjskih poslova Guide Westerwellea po arapskim zemljama zapravo je trebala završiti boravkom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i to razgledavanjem novog arapskog čuda, nebodera "Burdž Kalifa" i ćaskanjem sa šeicima koji usprkos trenutačnoj krizi još uvijek predstavljaju potencijalne investitore za njemačko gospodarstvo. No onda je nakon neuspjelog napada na jedan američki zrakoplov za Božić i najnovijih saznanja da je potencijalni atentator svoj zanat ispekao u Jemanu, Westerwelle za jedan dan produžio svoj boravak na Arapskom poluotoku i uputio se u egzotičnu jemensku prijestolnicu Sanu.
Otmice i islamisti
Westerwelleov iznenadni posjet Jemenu od višestrukog je značaja. To je prvi posjet jednog zapadnog političara Sani nakon iznenadne spoznaje međunarodne javnost da se ova siromašna arapska zemlja nalazi u središtu interesa terorističke mreže Al Kaida. Nadalje, u jemenskim brdima se još uvijek nalazi jedna peteročlana njemačka obitelj koja je prije pola godine oteta i o kojoj se dosad malo znalo. Nakon posjeta njemačkog šefa diplomacije barem se rješavanje problema otete obitelji, kako je priopćeno nakon razgovora Westerwellea i jemenskog predjednila Alija Abdula Saliha, pomaknulo s mrtve točke. Njemačka je istodobno obećala domaćinu pomoć u borbi protiv međunarodnog terorizma, posebice onoga s islamističkim predznakom. I upravo na ovom području neslužbene njemačko-jemenske veze jače su nego što je to državnicima drago.
Raj za konvertite
Kako naime javlja Frankfurter Allgemeine Zeitung, Jemen, pogotovo njegov nepristupačni sjever, već je dulje vrijeme raj za islamiste iz cijelog svijeta a posebice je omiljen među njemačkim konvertitima. Njemačkim istražnim organima u oči upada jedan toponim: Damaj, nedaleko od gradića Sade na sjeveru Jemena. U ovom mjestašcu okruženom brdima smješten je, prema njemačkim izvorima, jedan od najvažnijih svjetskih tabora za obuku džihadista. U ovom okružju, kako procjenjuje Njemački ured za zaštitu ustavnog poretka, islamisti žive u "praislamskim zajednicama" koje se previše ne razlikuju od zajednica iz vremena proroka Muhameda. Takvo okružje posebice je privlačno konvertitima koji, u pravilu, u islamu traže čvrste strukture koje im u ostalim religijama i u svakodnevnici nedostaju. U duštvu od preko 2.000 "školaraca" iz čitavog svijeta našlo se i 30 njemačkih državljana od čega su preko polovice konvertiti.
"Harvard" za islamiste
U atmosferi ovog islamističkog kampusa u kojem vrijeme kao da je stalo ipak postoje veze s modernim svijetom. Internet je prisutan u svakom stanu a tu je čak i poslovnica Western Uniona preko kojeg obitelji iz čitavog svijeta svojim "studentima" prebacuju novac. Inicijator ove ustanove saudijski je šeik Mukbil al Vadi koji je u osamdestima u svojoj domovini odležao neko vrijeme u zatvoru zbog sudjelovanja u zaposjedanju džamije u Meki tijekom koje je 1979. nekoliko stotina vjernika izgubilo život. No kuranska škola u Damaju se od samog početka nije samo bavila učenjem islama nego su odavde za Afganistan odlazili mnogi borci. Mnogi od njih i danas su blisko povezani s Al Kaidom pa i sa samim Osamom bin Ladenom. Njemačke vlasti po posljednji put su ciljano djelovale protiv "školaraca" iz Damaja uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Tada je, u jeku prijetnji islamističkih krugova terorističkim napadima po Njemačkoj, policija pretražila 19 stanova diljem zemlje čiji se stanari diektno povezuju s Damajem. U Bavarskoj su se vlasti usredotočile na 40-godišnjeg Aleksandra F. koji se nakon izborazbe u Damaju naziva Mustafa Abu Umar i koji preko interneta vrbuje za svoju bivšu školu. Iako još dosad nije bilo uhićenja jemenskih studenata, mnogi od njih nalazili su se ili se nalaze u kontaktu s osobama koje su bile povezane s neuspješnim terorističkim napadima poput onog na jedan putnički vlak u srpnju 2006. na zapadu Njemačke. "Tko putuje u Damaj je već radikaliziran, a tamošnji kontakti dodatno pogoršavaju situaciju", zaključuje jedan njemački obavještajac.
Autor: FAZ/dpa/nk
Odg. ur: Andrea Jung-Grimm