Ide li Sjeverna Koreja u rat?

Čelnik Sjeverne Koreje Kim Jong Un završio je 2023. vatrenim političkim govorom pred vodstvom Komunističke partije. Odbacio je mogućnost mirnog ponovnog ujedinjenja s Južnom Korejom. Odnos dvije Koreje označio je kao odnos „između dvije neprijateljske zemlje i dvije zaraćene strane“, prenijela je agencija KCNA.

Kim je pozvao na „eksponencijalno“ proširenje nuklearnog arsenala Sjeverne Koreje i na povećanje testiranja balističkih projektila. Također je obeć́ao da će lansirati tri nova špijunska satelita. Kim je u govoru optužio Južnu Koreju i Sjedinjene Države za „nepromišljene poteze“ u pripremi za „invaziju“ i upozorio da „rat na Korejskom poluotoku može izbiti u bilo kom trenutku“.

Sjeverna Koreja je 2023. godine lansirala rekordan broj raketa, uključujući i onu za koju je u prosincu tvrdila da je interkontinentalna balistička raketa s nuklearnim sposobnošću i koja bi mogla pogoditi ciljeve bilo gdje u Sjedinjenim Američkim Državama. Krajem prošle godine također je lansirala raketu koja je u orbit izbacila špijunski satelit. Sjeverna Koreja je priopćila da je u nedjelju (14.1.) uspješno lansirala hipersoničnu balističku raketu srednjeg dometa.

Južna Koreja je 6. siječnja isto tako javila da je Sjeverna Koreja ispalila najmanje 60 artiljerijskih projektila u vode blizu južnokorejskog otoka Jeonpjeong, nadomak granice između dvije Koreje.

Pored toga, američki sateliti su otkrili modernizaciju i proširenje sjevernokorejskog kemijskog kompleksa kod grada Manpo, povezanog s proizvodnjom kemikalija koje se koriste za raketno gorivo i reagenasa za nuklearno oružje. U prosincu je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvijestila da je drugi nuklearni reaktor u Jongbjonu u funkciji i da bi se mogao koristiti za proizvodnju punjenja za oružje.

Situacija „najopasnija" u posljednjih nekoliko desetljeća

Na stranici „38 North“ koji vodi istraživački centar Stimson sa sjedištem u Washingtonu, upozorava se da Kimovi najnoviji potezi mogu biti i više od uobičajenog stvaranja buke.

Robert Carlin, bivši šef Odjela za sjeveroistočnu Aziju u ministarstvu vanjskih poslova SAD-a i Siegfried Hecker, profesor studija neširenja nuklearnog oružja na Institutu Middleburry za međunarodne studije u Monterreyu, upozoravaju na to da je sigurnosna situacija na Korejskom poluotoku „opasnija od bilo koje od početka lipnja 1950“, kada je izbio Korejski rat. „To možda zvuči predramatično, ali vjerujemo da je, kao i njegov djed 1950. godine, Kim Il Sung donio stratešku odluku da krene u rat“, navodi se u članku.

„Ne znamo kada i kako Kim planira povući okidač, ali opasnost je već daleko izvan rutinskih upozorenja u Washingtonu, Seoulu i Tokiju o „provokacijama" Pjongjanga", rekli su oni. „Tema pripremanja za rat u sjevernokorejskim medijima ne pojavljuje se od početka prošle godine više kao tipična galama", zaključili su ovi stručnjaci.

Što se promijenilo?

Analitičari ukazuju da je njihovo upozorenje usredotočeno na to da sjevernokorejski režim odustaje od svog dugogodišnjeg cilja „normalizacije“ odnosa sa Sjedinjenim Državama. Pjongjang sada možda vjeruje da je takva normalizacija nemoguća.

„Od ključne je važnosti“ da se razumije „koliko je glavni cilj poboljšanja odnosa sa Sjedinjenim Državama važio za sva tri Kima koji su vodili Sjevernu Koreju“, navodi se u članku. „Potpuno napuštanje tog cilja je duboko promijenilo strateški pejzaž u Koreji i oko nje“, dodali su analitičari.

Neuspjeh samita u Hanoju 2019. između Kima i bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa bio je „traumatični gubitak obraza za Kima“. Razgovori su bili usredotočeni na mogućnost ublažavanja sankcija u zamjenu za obećanje Sjeverne Koreje da će ugasiti svoj program naoružanja, ali ništa od toga nije uspjelo.

Pet godina kasnije, Sjeverna Koreja vjeruje da je „sazrelo vrijeme da se ospori status quo“, tvrde analitičari. Sjever razvija veze s Rusijom podržavajući rat Moskve u Ukrajini artiljerijskim projektilima. Istodobno, Pjongjang smatra da su Sjedinjene Države u „globalnom povlačenju“.

Ostaje li Sjeverna Koreja „racionalna"?

Međutim, drugi analitičari su skeptični prema tvrdnji da se Sjeverna Koreja sprema pokrenuti rat. „Pozivi na naoružavanje za rat nisu neuobičajeni u Sjevernoj Koreji“, rekao je Garren Mulloy, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Daito Bunka u Tokiju i specijalist za vojna pitanja. „Ne trebamo biti  samodopadljivi pa da kažemo da je ovo besmisleno, ali niti da zamišljamo da to znači rat“, rekao je on za DW.

Prema njemu je zabrinjavajuće da bi „svaki znak slabosti Zapada“ na Bliskom istoku, u Ukrajini ili drugdje mogao ostaviti dojam na Kima „da je ovo neponovljiva prilika, predobra da bi se propustila“.

Ryo Hinata-Yamaguchi, docent međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Tokiju također smatra da aktualni trenutak ne ide u prilog Sjevernoj Koreji ako bi htjela ući u ratnu avanturu. „Sjever je postigao napredak u kultiviranju Kine i Rusije kao saveznika, i ne vidim razlog zašto bi se u ovom trenutku htjeli boriti“, rekao je on za DW.

„Sjeverna Koreja bi se mogla osloniti na podršku Moskve i Pekinga, ipak im ne vjeruje dovoljno da bi bila uvjerena da će joj priskočiti u pomoć u slučaju rata", dodao je on. Objasnio je kako smatra da rukovodstvo Sjeverne Koreje nije glupo i da Kim i njegova sestra (Kim Jo Jong) upotrebljavaju riječi kao strateške poluge, sugerirajući akcije koje signaliziraju rat, a ne namjeravaju ići tako daleko.

„Međutim, moja velika briga nije toliko eventualni planirani napad na Južnu Koreju ili Japan, nego zveckanje oružjem koje može dovesti do nesporazuma i nenamjernog sukoba.“

Carlin i Hecker ipak inzistiraju na tome da svijet treba ozbiljno razmisliti o najgorem scenariju i da bi Sjeverna Koreja „mogla planirati ponašanje koje u potpunosti prkosi našim proračunima“. To uključuje „do sada rutinski argument da se Kim Jong Un ne bi usudio“ pokrenuti napad na Južnu Koreju ili američke vojne položaje, jer „zna“ da bi Washington i Seul „uništili njegov režim ako to učini“.

„Literatura o iznenadnim napadima trebalo bi da nas natjerati na to da budemo oprezni prema komotnim pretpostavkama koje odjekuju u vašingtonskoj sobi odjeka, ali možda neće biti prihvaćene u Pjongjangu“, pišu oni.

Zauzvrat, Mulloy je rekao da narativ Sjeverne Koreje koja nema drugih opcija osim rata — jer nije uspjela stupiti u kontakt sa SAD-om „preskače mnoge praznine u logici i motivaciji“. „Kim nije luđak, on je vrlo racionalan akter“, rekao je Mulloy, ističući da sjevernokorejski diktator ima koristi od bližeg savezništva s Rusijom. Prema tom analitičaru, Kimov režim trenutno ne pokazuje nikakve znakove unutarnjeg neslaganja ili kolapsa.