Ima li Europa previše banaka?

Europski bankarski sektor je, prema mišljenju skupine znanstvenika, debeo i prenapuhan i gotovo da ne donosi nikakvu dodatnu ekonomsku korist. U jednoj studiji autori su tako postavili sljedeće pitanje: Ima li Europa previše banaka? Studija je izrađena na zahtjev Europskog vijeća za sistemski rizik (ESRB) koje posluje pri Europskoj središnjoj banci.

Među autorima studije su među ostalima zamjenica predsjednice Savezne banke Claudia Buch i Martin Hellwig, rukovoditelj Odjela za istrživanje javnog dobra pri Institutu Max-Plank. On je uvjeren: "Mi banke umjetno držimo na tržištu i to uz pomoć poreznih obveznika. Na pojedinim tržištima banke općenito mogu preživjeti samo ako špekuliraju. A kada vidim da jedna banka to treba kako bi preživjela jer inače ne može zaraditi neophodne marže, onda sebi kažem: Na tržištu je nešto pogrešno i ima previše ponuđača."

Banke u Europi su u protekla dva desetljeća postajale sve jače od godišnjeg ekonomskog učinka zemlje. U pojedinim zemljama Europe bilanca poslovanja banaka prelazi bruto nacionalni prozvod za 400 i više posto. Usporedbe radi: Ukupna bilanca svih japanskih banaka iznosi oko 190 posto japanskog ekonomskog učinka, u SAD-u 145 posto.

Mladi talenti na pogrešnom poslu?

"Što je razumno, a što nije, u normalnom slučaju zna tržište," kaže Martin Hellwig za DW. "Ali ako porezni obveznici financiraju banke i umjetno ih održavaju na životu, onda zakaže tržište, a onda imamo previše banaka." To može dovesti i do pogrešnog upravljanja ljudskim resursima. "Želimo li zapravo da dobro obrazovani fizičari u bankama proučavaju modele rizika ili želimo da dobro obrazovani fizičari razmišljaju o novim tehnologijama u životnoj sredini?"

Europski bankarski sustav nije samo glomazan nego za razliku od drugih regija - on je i moćniji. Autori studije pokazuju da u Europi tri najveće banke u nekoj zemlji u pravilu čine između 65 i 75 posto ukupne bilance - u SAD-u na tri najveće banke otpada samo oko 25 posto.

Osim toga, prema mišljenju stručnjaka, uloga bankarskog sektora pri dodjeli kredita u usporedbi sa financiranjem poduzeća preko tržišta kapitala je prevelika. Dok se u SAD-u tvrtke financiraju preko obveznica u visini od 70 posto, a samo oko 30 posto preko bankovnih kredita, odnos u Europi je obrnut. "To je povod za zabrinutost jer je jedna takva vrsta financijske strukture s prevagom na bankama povezana s niskim gospodarskim rastom", navodi se u studiji.

U ekonomskom smislu besmisleno

Unatoč tome banke su važne za ekonomiju, one daju mazivo koje ekonomski motor održava u pogonu. Ipak u jednom trenutku dolazimo do točke gdje ta mješavina postaje pretila i banakarski sustav uzrokuje više ekonomskih troškova, nego koristi. U velikim europskim bankama normalan bankarski posao, depoziti klijenata i krediti za preduzeće čine najviše pola njihovog poslovanja, a kod brojnih čak još znatno manje. Ostatak predstavlja investicijsko bankarstvo, derivati, trgovina vrijednosnim papirima, kaže Hellwig. "Pri ovakvim stvarima meni još uvijek nije jasno ima li to ekonomski toliko smisla."

Od 2008. godine, i izbijanja globalne financijske krize, puno toga se promijenilo: Sistemi ranog upozoravanja su se etablirali, nadzori banaka su pooštreni i uvedena su nova pravila koja se tiču imovine banaka, pogledati pod Basel III, a osim toga banke se moraju podvrgnuti testu na stres. Zbog toga se ne treba čuditi što se ispostavilo da kod banaka postoji, kako to navode autori studije, "određeni umor od terapije".