Iran i Saudijska Arabija: oprezno približavanje

Popuštanje napetosti u Zaljevu: Iran i Saudijska Arabija očito žele nastaviti svoje oprezno približavanje. Nakon što su se dva dugogodišnja rivala prvi put približila u proljeće 2023. uz kinesko posredovanje, sada žele produbiti svoj novi odnos. Na to, između ostalog, ukazuje i izjava Irana od prije nekoliko dana da će održati zajedničku pomorsku vježbu sa Saudijskom Arabijom. Datum za to još nije objavljen.

O produbljivanju odnosa govori i posjet iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija Rijadu početkom listopada. Tamo je Araghchi upoznao, između ostalih, saudijskog prestolonasljednika i stvarnog vladara u saudijskoj kraljevskoj obitelji, Mohammeda bin Salmana (MbS).

Teška prošlost

Odnos nije uvijek bio tako harmoničan – pogotovo od Iranske revolucije 1979. odnosi između dviju regionalnih sila slovili su kao teški. Osnova napetosti od samog početka je, između ostalog, bilo bitno drukčije shvaćanje političke uloge religije: dok je Iran dugo nakon 1979. prakticirao socijalno-revolucionarno shvaćanje islama – i, između ostalog, pozicionirao se kao vodeća sila pobunjenih šijita u regiji, saudijska kraljevska obitelj pod sunitskim utjecajem i danas se prvenstveno oslanja na ulogu vjere u očuvanju vlasti. Saudijska Arabija također temelji svoje zahtjeve za vodstvom u regiji na islamu i svojoj ulozi "čuvara" svetih mjesta u Meki i Medini.

Ovo kontradiktorno shvaćanje posebno je došlo do izražaja u razdoblju tzv. Arapskog proljeća od 2011. nadalje: Rijad se tada plašio da bi Iran mogao promicati prosvjedničke pokrete na Arapskom poluotoku, politički ih oblikovati i instrumentalizirati. Do današnjeg dana - i već nekoliko godina - obje su države neizravno suprotstavljene jedna drugoj u Jemenu, unatoč svoj retorici približavanja. U Jemenu je radikalna šijitska milicija Huti pokušala svrgnuti vladu jemenskog predsjednika Abeda Rabboa Mansura Hadija i u tom procesu pod svoju kontrolu stavila velike dijelove zemlje. Dok je Iran podržavao Hutije, Saudijska Arabija se borila protiv pobunjenika na čelu koalicije pretežito sastavljene od sunitskih država, koju je podržavao i Zapad, posebice SAD. I ovdje je važan motiv bio potisnuti iranski utjecaj.

Saudijski interesi

Ipak, trenutno približavanje ima nekoliko prednosti iz saudijske perspektive, kaže Sebastian Sons, stručnjak za zaljevske države u trustu mozgova Carpo sa sjedištem u Bonnu. On kaže da su u Saudijskoj Arabiji nakon iranskih napada na njezina naftna postrojenja 2019. godine, postali svjesni da se ne mogu potpuno osloniti na SAD i da će probleme sa svojim iranskim susjedima morati rješavati sami.

Osim toga, rekao je Sons za DW, ljudi u Rijadu vide stabilnost u regiji kao preduvjet za uspješno gospodarstvo koje se treba osloboditi jednostrane ovisnosti o nafti. Regionalna stabilnost također zahtijeva uređen odnos s Iranom, kaže Sons.

"I konačno, Rijad također želi konačno okončati sukob u Jemenu, a posebno granatiranje saudijskog teritorija od strane Hutija", kaže Sons. "U tom smislu, postoji nada u utjecaj Irana na tu miliciju", dodaje on.

Međutim, ostaje nejasno kakav utjecaj Iran ima na Hutije, kaže Hamidreza Azizi, stručnjak za Iran pri Berlinskoj zakladi za znanost i politiku (SWP). "Čini mi se malo vjerojatnim da će Iran moći diktirati svaki potez Hutija. Međutim, obje strane, Iran i Hutiji, štite međusobne interese. A to može pridonijeti nastavku primirja u Jemenu", kaže on.

Iranske brige

Iran također slijedi specifične interese približavanjem Rijadu, kaže Azizi za DW. Prije svega, zemlja je zabrinuta za ublažavanje posljedica sankcija koje joj je uveo Zapad i vlastitog lošeg ekonomskog upravljanja. "Ekonomska situacija je naravno dodatno opteretila reputaciju režima. Iranci sumnjaju u njegovu sposobnost da učinkovito upravlja zemljom", kaže Azizi. S obzirom na to da se vlada nije uspjela dogovoriti sa Zapadom oko nuklearnog pitanja, već neko vrijeme, kako on kaže, traži druge međunarodne gospodarske kontakte, poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju. "Obnovljeni odnosi sa Saudijskom Arabijom sada služe istom cilju", kaže Aziz.

Iran je također, kaže Aziz, zabrinut zbog svojih sigurnosnih problema. I prije zbližavanja Izraela i Saudijske Arabije u Teheranu su zabrinuto promatrali kako Izrael sistematski širi svoje kontakte. S iranske točke gledišta, kaže Azid, normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije bi bila prijetnja. "U Teheranu su se plašili antiiranskog saveza. Željeli su to spriječiti. Čini se da je najbolji način za borbu protiv toga u Teheranu pružiti ruku samom Rijadu", rekao je Azizi.

U ovom trenutku, međutim, normalizacija s Izraelom koju je Saudijska Arabija tražila do Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. listopada 2023. više nije relevantna, napominje Sons. Rješenje u vidu dvije države sada je proglašeno preduvjetom za takvu normalizaciju, što za Izrael, barem u ovom trenutku, nije opcija.

Nema "ili-ili"

Međutim, Saudijska Arabija ne želi se okrenuti protiv Izraela niti ostaviti dojam da se okreće od Zapada približavanjem Teheranu, kaže Sons: "Rijad ne vodi politiku ili - ili. Zemlja ne želi biti uključena ni u jedan tabor, ali teži strateškoj autonomiji."

Općenito, Saudijska Arabija želi da bude percipirana kao graditelj mostova, kaže Sons. Kraljevstvo se, kaže Sons, nudi kao posrednik koji ostaje u kontaktu sa svim ostalim akterima. "Katar također preuzima sličnu funkciju. Iako je Saudijska Arabija tradicionalno bila rezerviranija, sada se čini da se pozicionira kao akter koji drži otvorenim kanale komunikacije s Teheranom", kaže Sons. Država, kaže on, tako nastavlja svojim dosadašnjim kursom. "Poruke Amerikanaca Irancima već su prenesene preko Saudijaca. To će biti važan dio saudijske regionalne politike i diplomacije u budućnosti."

Slično to vidi i Hamidreza Azizi. Poboljšanje iransko-saudijskih odnosa moglo bi unaprijediti dugoročnu stabilnost u cijeloj regiji. Ljudi u Teheranu, kaže, očigledno su shvatili da je približavanje u interesu svih uključenih. Međutim, tek su početkom listopada američki mediji ponovno izvijestili da se Saudijska Arabija i druge arapske države plaše vojnih napada Iranaca ili savezničkih snaga poput Hutija tijekom izraelsko-iranskih vojnih sukoba. Izravna linija između Rijada i Teherana bi naravno također mogla biti prednost za Saudijce u prijetećim scenarijima.

Tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.