Islamkunde an deutschen Schulen

"Moja knjiga islama“ za prvi i drugi razred njemačkih osnovnih škola jedna je od rijetkih školskih udžbenika za islamski vjeronauk. Još nije međutim ni sigurno da će on biti prihvaćen u Baden-Württenbergu, jednoj od šest njemačkih saveznih pokrajina u kojima se trenutno predaje islamski vjeronauk na njemačkom jeziku. Čitav projekt još je u povojima te se radi o probnoj nastavi. Prva pokrajina u kojoj se uvela ovakva nastava bila je Nordrhein-Westfalen. U Njemačkoj svaka zemlja ima autonomiju na području školstva i obrazovanja te se zbog toga sustav školovanja znatno razlikuje na različitim krajevima države.

Što stoji na putu islamskom vjeronauku?

Procjenjuje se da Njemačka broji oko 900.000 učenika muslimanske vjeroispovijesti, a samo pet posto učenika sudjeluje u takozvanim pilot projektima koji se uvode u škole. Jedan od ovakvih programa je i muslimanski vjeronauk. Budući da je u njemačkom zakonu propisano pravo na vjeronauk, postavlja se pitanje zašto nastava o islamu već odavno nije uvedena u sve njemačke škole.

Razlozi su brojni i komplicirani, no ključan je nedostatak službene muslimanske vjerske zajednice, a taj status nije lako dobiti. Zakonske odrednice po kojima se određena udruga priznaje kao vjerska zajednica izuzetno su stroge. Vjerske zajednice moraju imati svoju povijest, dakle postojati duže vrijeme, te imati određeni broj stalnih članova. Uz to zajednica treba nastupiti kao predstavnik mišljenja većine vjernika. No jednom kad je priznata, vjerska zajednica dobiva veliki utjecaj te u praksi kreira nastavu  vjeronauka i zadužena je za odabir učitelja.

"U džamiju se ne možeš učlaniti"

Muslimani u pravilu ne pripadaju vjerskim organizacijama. Džamija sama po sebi nije udruga i ne može se postati njezinim članom; u džamiju može ući bilo koji muslimanski vjernik i prakticirati svoju vjeru.

Procjenjuje se da više od polovice muslimana ne pripada nikakvim organizacijama. Ipak u Njemačkoj postoji nekolicina islamskih udruženja kao što su Središnje vijeće muslimana ili Vijeće islama. Ove organizacije pak ne predstavljaju većinu muslimana, organizirane su na različite načine i zastupaju različita vjerska usmjerenja unutar islama.

Za sad su savezne pokrajine pronašle kompromisno rješenje. Konzultiraju se naime s mjesnim muslimanskim zajednicama ili pak s roditeljima u vezi gradiva za vjeronauk.

Rješenje na vidiku

U pokrajini Nordrhein-Westfalen očekuje se formiranje savjetodavnog tijela čije je osnivanje potakla ministrica školstva u suradnji s Vijećem muslimana, organizacijom koja obuhvaća veći broj muslimanskih udruženja. U ovom tijelu bi trebali sjediti i muslimani koji pripadaju određenim zajednicama i oni koji djeluju izvan njih. Kad se, najvjerojatnije u rujnu, promjeni školski zakon, odmah će se imenovati njegovi članovi i izabrati profesori vjeronauka.

No u cijeloj priči postoji nekoliko problema. Kontroverzna tema je učiteljska dozvola. Uvjeti koje profesori i učitelji moraju ispuniti nisu definirani. Islamolog Kiefer upućuje kako su mišljenja podijeljena posebno oko pitanja: što je dobar, religiozan musliman koji bi mogao predavati islam? Donja Saska također se nada formiranju koordinacijskog tijela na nivou čitave pokrajine, dok Baden-Württenberg ostaje pri mišljenju da su roditelji ti koji odlučuju o vjeronauku u školama.

Nedostaje učitelja

Budući da muslimanski vjeronauk na njemačkom jeziku nije obvezan školski predmet, teško je pronaći učitelje. Kiefer procjenjuje da u cijeloj zemlji postoji oko 200-tinjak učitelja islama. To su ili nedavno diplomirani učitelji koji su pohađali dodatne tečajeve za nastavu islama i sad na svojim školama predaju vjeronauk ili pak znanstvenici koji se bave islamom kao religijom no nemaju pedagošku podlogu.

Premda je cijeli projekt iznimno zahtjevan, sve savezne pokrajine pokušat će svoje islamske pilot projekte pretvoriti u redoviti islamski vjeronauk. "Mnogo toga ide u prilog ovoj odluci. Prvenstveno da uvođenje ovakve nastave doprinosi ravnopravnosti religija. Nadalje, islamski vjeronauk potaknut će bolju integraciju muslimana i 'udomaćiti' ovu religiju u njemački vjerski sustav. Tada se islamu više neće moći predbacivati da je vjera stranaca. Islamska nastava u školama trebala bi razviti osjećaj pripadnosti kod onih koji su svoj život odlučili provesti u Njemačkoj“, komentira Kiefer.

U Baden-Württembergu muslimani su presretni zbog mogućnosti pohađanja islamskog vjeronauka. Majke su zadovoljne jer njihova djeca sad mogu o svojoj vjeri razgovarati sa svojim njemačkim prijateljima na njemačkom jeziku.

Autor: Klaudia Prevezanos/ Lea Talijančić

Odg. ur.: Dunja Dragojević