Istine o Balkanu na britanski

Florian Bieber politički je znanstvenik luksemburškog porijekla, s težištem i bogatim radnim iskustvom na području Balkana. Već nekoliko godina predaje Istočnoeuropske studije na Odjelu za politiku i međunarodne odnose jednog renomiranog fakulteta u Velikoj Britaniji. Kroz dugogodišnji akademski rad sakupio je najzanimljivije zablude svojih studenata vezane za povijest Jugoslavije i istočne Europe općenito, te ih nedavno, putem svog internet-bloga i objavio. Tako je nastala ova izuzetno neobična kronologija događaja sa činjenicama koje do sada sigurno niste znali.

Bez neprijatelja u antičkom razdoblju

Već kada je u pitanju nastanak Jugoslavije, kod britanskih studenata javljaju se prve nesigurnosti. Tako jedan od njih objašnjava da je Jugoslavija uspjela opstati toliki niz godina (pa čak i stoljeća i desetljeća) samo zahvaljujući činjenici da još od antičkog razdoblja nije imala nijednog „pravog“, velikog neprijatelja koji bi je mogao ozbiljnije ugroziti. Kakva sreća. Trebalo bi se istražiti što li se dogodilo sa sigurno vrijednim artefaktima iz antičke jugoslavenske povijesti – sigurno bi se dobro dali iskoristiti za pospješivanje turizma na ovim prostorima.

Neki drugi budući politolog nastanak Jugoslavije ipak datira znatno kasnije. On tvrdi da je to država koju je uz upotrebu sile za vlastite potrebe stvorilo Osmansko Carstvo, dok je njihov službenik Tito kasnije bio zadužen samo za održavanje reda. I mora se priznati da je zaista bio dobar u tome. Međutim, prema pojedinim navodima „u posljednjih nekoliko godina prije svoje smrti, Tito je postao iznimno zaboravan, a uz to nosio užasnu periku.“

Kako su ispitni rokovi odmicali, tako se i razdoblje nastanka Jugoslavije barem malo približavalo onom opće poznatom u 20.stoljeću. No, pojavila su se nova pitanja – tko je zapravo činio tu Jugoslaviju? Odgovor daje još jedan od Bieberovih studenata – Država Jugoslavija je formirana 1929. iz Kraljevine Srba, Hrvata i Čeha.

Za sve su krivi Alžirci

No ovo nije bila jedina nedoumica kada je riječ o definiranju članica bivše nam zajedničke države. Najbolji primjer je citat iz Bieberovog bloga, gdje anonimni autor/ica tvrdi da je „Jugoslavija bila sastavljena od osam Republika, među kojima su ipak dvije pokrajine: Kosovo i Vojvonec.“

Onima koji do sada nisu čuli za Vojvonec, slijedeća će definicija možda zvučati prihvatljivijom: „Jugoslaviju su činile pokrajine Srbija, Hrvatska, Slovenija, Yugoveada i druge.“

Govoreći o pokrajinama, zanimljio je čuti i da je jedna od njih bila (ili je možda, po mišljenju pojedinaca, čak još uvijek) naseljena za naše podneblje prilično egzotičnim stanovnicima – „Kosovo je bilo 95% alžirsko“ – tvrdi neko od mladih Britanaca. Albanci, Alžirci – zašto da budemo sitničavi? Sve je to „tu negdje“, ako ništa bar po abecednom redu.

Milošević kao „cicvara truhle jabuke“

I kada se govori o raspadu Jugoslavije i konfliktima koji su proizašli iz toga, mlade nade diplomacije razvile su svoje alternativne teorije. Tako je netko od njih izjavio da je na Balkanu sve krenulo po zlu kada je Slobodan Milošević pokušao zauzeti glavni grad Hrvatske Dubrovnik, što mu nije pošlo za rukom. No mora se priznati da mladim akademicima ipak ne nedostaje kreativnosti u izražavanju, što se vidi po zanimljivoj usporedbi Miloševića sa „cicvarom truhle jabuke“.

U tumačenju britanskih studenata i problem Kosova izgleda sasvim drugačije. Oni su naime uvjereni kako je Kosovo bilo nezavisna država preko 600 godina, koja je tek za vrijeme posljednjeg rata pala pod srpsku vlast od koje se onda ponovo oslobodila. I dalje međutim ostaje otvoreno pitanje što se u svim tim zbrkama zbilo s Alžircima?

Pročitajte na slijedećoj stranici: Razlog neznanju leži u nezainteresiranosti

Opća nezainteresovanost

Florian Bieber, inače uistinu kompetentan poznavaoc političkih prilika u cjelokupnoj istočnoeuropskoj regiji, ježi se na neke od navedenih izjava koje je marljivo sakupljao za vrijeme ispitnih rokova u razdoblju od 2006 – 2010. godine. „Naravno da je frapantno vidjeti koliko neznanje vlada među mladim ljudima. No želim istaći da ovo nije slučaj samo na fakultetu gdje ja predajem. Iz razgovora s kolegama profesorima drugih visokoškolskih ustanova, došao sam do zaključka kako gotovo svugdje nažalost postoje enormne šupljine u znanju studenata", kaže Bieber.

Bieberu je važno istaći kako, usprkos pojedinim uistinu suludim izjavama, njegovi studenti nisu općenito neobrazovani, njihovo neznanje često je rezultat nezainteresiranosti i pogrešne slike koju imaju o ovoj regiji:„Vidite, za mnoge zapadnoeuropske studente Balkan i generalno istočna Europa predstavljaju jednu veliku nepoznanicu. Ako izuzmemo povremeno ljetovanje na hrvatskom primorju ili opijanje po estonskim barovima, većina mojih studenata nikada nije imala priliku boraviti u ovim krajevima. A o raspadu Jugoslavije malo se zna. Ratovi su se dogodili toliko davno da nitko od njih nema osobna sjećanja, a s druge strane toliko nedavno da nisu obrađivani na satovima povijesti u osnovnim i srednjim školama", objašnjava ovaj stručnjak.

On se trudi što je moguće više znanja prenijeti mladim ljudima i zainteresirati ih za područje u kojem je i sam proveo nekoliko godina života. „Tijekom predavanja često mi se dogodi da studenti na izvjestan način otkriju Balkan i njegove čari za sebe, pa otputuju tamo ili se dublje pozabave ovom regijom. To me raduje. S druge strane naravno postoje i oni za koje istočna Europa ostaje jednostavno neko daleko područje sa vrlo složenim sastavom i prošlošću. To, po mome mišljenju, samo oslikava općenito stanje u britanskom društvu, koje istočnoeuropsku regiju vidi samo kao porijeklo zanatlija ili radnika na voćnim plantažama, a Balkan s druge strane kao neatraktivno leglo kriminalaca. Izjava legendarnog bivšeg voditelja BBC-a Terryja Wogana, koji je, kritizirajući glasanje na Euroviziji u korist susjednih zemalja, rekao da treba ponovo uspostaviti zid razgraničenja sa istočnom Europom, samo je odraz ignorantnosti i nezainteresiranosti, koja je ovdje nažalost sveprisutna.“

Budući eksperti

No, o britanskim studentima ipak ne treba suditi previše strogo – velika je vjerojatnost da bi ogroman broj naših studenata pokazao slične šupljine u poznavanju povijesti, politike ili uređenja Velike Britanije ili Europske Unije.

Zabrinjava samo činjenica što izvjestan broj upravo tih nezainteresiranih studenata sa skromnim znanjem o ovdašnjim prilikama jednog dana izraste u samoprozvane stručnjake i diplomate s ulogom savjetnika za rješavanje sukoba i problema unutar i između država bivše Jugoslavije o kojoj nažalost toliko malo znaju. A običnim stanovnicima savjetovanih država (od Alžiraca do Čeha) preostaje samo nada da će Florian Bieber i njemu slični ustrajati u svojim namjerama da studentima uistinu približe područje na koje jednoga dana dolaze „da pomognu“, jer posljednje što nam pored nekompetntnih i nezainteresiranih domaćih političara treba su još nekompetentniji i nezainteresiraniji strani „stručnjaci“.

Autor: Azra Avdagić

Odg. urednik: Željka Telišman