Izbjeglice stižu u SAD, vlasti ih vraćaju

Nadu u američkom pograničnom gradu Del Rio predstavlja svijetlo žuta zgrada pored prašnjavog nogometnog igrališta. Tko je uspio doći dovde, taj je preživio prelazak preko rijeke, prešao granicu i zasad je na sigurnom. Tko u sjeni zgrade stoji u redu sa smeđom omotnicom u rukama taj ovoga strahovito vrućega dana čeka na autobus.

U hladu je više od 40 stupnjeva Celzijevih, ali ovdje ima vode, voća, a o izbjeglicama brinu dragovoljci organizacije Border Humanitarian Coalition. Ne vladaju više uvjeti nedostojni čovjeka kao ispod mosta preko rijeke Rio Grande koji povezuje Meksiko i Sjedinjene Države. Charly je jedan od preko stotinu izbjeglica, gotovo svi su s Haitija. Ovaj 32-godišnjak je već dugo na putu.

Putovao je dva mjeseca, prošao kroz 12 zemalja. Sve za svoju budućnosti, kako kaže. Svoju domovinu je napustio prije više godina. Nekoliko godina je proveo u Čileu. Ali, zbog pandemije se tamo pogoršalo gospodarsko stanje. A povećala se diskriminacija. Nazad na Haiti, koji je nakon atentata na predsjednika Jovenela Moisea u srpnju i potresa u kolovozu upao u još dublji kaos, ne želi jer to ne obećava budućnost kakvu sanja Charly.

Sad je sa svojom plavom kapom i šarenom košuljom konačno u SAD-u. S obzirom da ima rodbinu u Orlandu nada se da neće biti vraćen. Tomu se nada i Edlin. Ova 27-godišnjakinja sjedi malo po strani i hrani svoju jednogodišnju kćer. „Nadam se poslu i boljem životu", kaže ona. I ona je 2018. pobjegla najprije u Čile, a onda se prije dva mjeseca uputila prema SAD-u. „Dobro sam", kaže Edlin, unatoč svemu. Njezine rečenice su kratke, stalno gleda svoje dijete.

I Edlin ima omotnicu u kojoj su podaci kako doći do rodbine u SAD-u. Među izbjeglicama kruži priča da nitko tko ima rodbinu u SAD-u neće biti vraćen. Mnogi su povjerovali da će dolaskom Joea Bidena za američkog predsjednika sve biti bolje, da će moći useliti u tu zemlju. Ali, iako je Biden obećao humaniju politiku nego Donald Trump i zaustavio gradnju ograde na granici, nisu nestale prepreke na južnoj granici SAD-a.

Nepoželjne slike

Nekoliko kilometara južno od žute zgrade u Del Riu prestaje nada na crnoj željeznoj ogradi. Nakon što su objavljene slike tamošnjeg migrantskog kampa tamo je pristup zabranjen. Na jednoj već odavno zatvorenoj robnoj kući još su reklame na španjolskom za alkohol i cigarete. To je kao najava obećane zemlje koja polako blijedi.

Cestovne blokade i Statte Trooper blokirali su most preko kojega inače ide granični promet. Vojnici nacionalne garde u terenskim vozilima se voze cestom, još je otvoren jedan ulaz za stotine službenika koje je vlada u Washingtonu poslala u Teksas. Oni bi trebali brzo situaciju dovesti pod kontrolu kako se ne bi pojavljivalo još više za Bidena neugodnih slika. Njegov ministar za nacionalnu zaštitu Alejandro Mayorkas došao je kako bi izbjeglicama poručio: „Ne dolazite!". A one koji su već stigli odlučno se vraća nazad.

Slabi izgledi

Od nedjelje Haićane zrakoplovima vraćaju u njihovu domovinu. Tisuće ih prebacuju u druge gradove u SAD-u kako bi tamo  bilo odlučeno o njihovom statusu. Većina njih će, kaže Mayorkas, biti vraćena u svoje domovine. Ali ljudi i dalje pokušavaju ući u SAD. Na videima se vidi američke granične policajce na konjima kako izbjeglice koji prelaze Rio Grande tjeraju nazad koristeći i bičeve.

To su scene zbog kojih je Bijela kuća izrazila zgražanje, ali koje su obišle svijet kao i slike kampa ispod mosta. Njega vlasti namjeravaju ukloniti do kraja tjedna.

Frank Lopez nije time iznenađen, ni kaosom ni brojnim izbjeglicama. „Jedini koji su iznenađeni su političari", kaže ovaj 55-godišnjak koji je i sam dugo radio kao granični policajac. Grad Del Rio s 35.000 stanovnika za njega je „ratno područje". A za to je odgovoran predsjednik Biden, smatra on. On je obećao otvorene granice. „To neizbježno vodi u katastrofu", kaže Lopez stojeći na blokiranom mostu na kojem snima kratke videe za svoju Facebook-stranicu.

Ljut je na političare, i to ne samo na Demokrate, kaže ovaj Trumpov simpatizer, podsjećajući da je Trump barem pravio pritisak na Meksiko. Ali, nitko nema pojma kako će se to odraziti na život građana, kaže on. Naravno, u gradu život ide dalje, vikendom se održavaju nogometne utakmice. Ali, ljudi se boje velikog broja izbjeglica. I stizat će ih sve više, ako ih država ne bude dosljedno vraćala, kaže on. „Mi nismo bezdušni, ali mi ne možemo svima pomoći, postoje granice", kaže Lopez.

Za konzervativce kao Lopez ta je granica davno prekoračena. U kolovozu je granična policija uhvatila više od 200.000 ljudi bez dokumenata u ilegalnom prelasku granice, od listopada prošle godine više od milijun i pol. Republikanci za to krive Bidenovu politiku useljavanja. Ted Cruz, senator u Teksasu, dao se snimiti ispod mosta i postavio to na društvene mreže uz hashtag #BidenBorderCrisis.

Rasprava o useljavanju bit će jedna od glavnih tema međuizbora iduće godine. Predsjednik Biden ne pronalazi izlaza iz dileme između humanog djelovanja i poziva da izbjeglice ne dolaze. Organizacije za ljudska prava i lijevo krilo Demokrata kritiziraju predsjednika zbog vraćanja izbjeglica na Haiti. „To je neljudski. Haićani proživljavaju jednu krizu za drugom i zaslužuju suosjećanje", objavio je na Twitteru zastupnica Ilhan Omar.

Umjetnik Roberte Marquez, umjetničko ime Robenz, poziva na obustavu izgona i izražava solidarnost sa svojom „braćom pod mostom". On potječe iz Meksika, u međuvremenu ima američko državljanstvo i godinama radi s migrantima. Posao bi im pomogao, ali brojni Amerikanci se boje za svoja radna mjesta, što Republikanci navode kao argument za svoju restriktivnu politiku useljavanja. Pa ipak, brojne poslove u SAD-u rade ljudi bez dokumenata. Robenz se nije slagao s Trumpovom politikom, kod Bidena još nije siguran. Ali, ljude vraćati nema smisla, kaže on, „oni će ponovo doći".

Charly i Edlin zasad ne moraju nazad, nego dalje u SAD. S malo zakašnjenja stiže autobus koji su organizirali aktivisti za pomoć izbjeglicama u Del Riu. Za njih ima mjesta u autobusu pa će nastaviti malo dalje u SAD. Ali, hoće li moći ostati, to je upitno.