Izbori u Latviji u sjeni sukoba u Ukrajini

Latvija ove subote (4.10.) bira novi parlament, Saeimu. Ruska politika prema Ukrajini imala je golemog utjecaja na izbornu kampanju. Vlada u Rigi je objavila da čak više ne isključuje mogućnost agresije Rusije na Latviju nakon što je Kremlj više puta objavio kako će štititi Ruse u inozemstvu. Baltička članica EU-a ima 26 posto Rusa, dok ih, usporedbe radi, u Ukrajini ima 17 posto.

Latvija ima loša iskustva s Rusijom. 1940. je pripojena tadašnjem Sovjetskom Savezu, a ta sjećanja su još uvijek živa. "Iskustvo 60 godina sovjetske okupacije je duboko ukorijenjeno u povijesnom sjećanju", objašnjava Norbert Bekmann-Dierkes, voditelj ureda Zaklade Konrada Adenauera u Rigi.

Političko opredjeljenje po etničkom ključu

13 stranaka se natječe za 100 mjesta u parlamentu. Neke stranke žele zastupati samo Latvijce, druge stranke ono stanovništvo koje govori ruski. Mnogi od njih su još uvijek takozvani "ne-građani", dakle uglavnom Rusi kojima nakon neovisnosti Latvije nije ponuđeno državljanstvo te zemlje. Skoro svaki osmi stanovnik Latvije je takav "ne-građanin".

Latvijci i ruska manjina ne žive zajedno, nego jedni pored drugih. To je utvrđeno i u izvješću OESS-a o stanju u Latviji pred izbore. Zato i ne čudi što političke stranke različito tumače ukrajinsku krizu. Dok vladajuća koalicija podržava politiku EU-a i NATO-a u kojem je Latvija članica od 2004., ruske stranke pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja.

Glavna izborna bitka se vodila između stranke lijevog centra "Harmonija", koju podržava i ruska manjina, protiv vladajuće skupine stranaka desnog centra "Jedinstvo". "Harmonija" se u svom izbornom programu ne bavi Rusima i pitanjima Rusije, nadajući će da će tako dobiti glasove i Latvijaca. Političari vladajućeg "Jedinstva" utoliko više ističu problem Rusije. "Oni su etničke probleme i odnose s Rusijom postavili kao glavnu temu njihove kampanje i skoro uopće ne govore o ekonomskim ili društvenim temama", komentira Aleksandr Gaponenko, direktor Instituta za europske studije u Rigi.

Što kažu ispitivanja?

Sudeći po anketama, stranka "Harmonija" vodi sa 17 do 19 posto glasova. Ona održava dobre veze s vladajućom strankom u Rusiji "Jedinstvena Rusija" i kritizirala je sankcije EU-a protiv Moskve. To je uzbudilo mnoge Latvijce. Ogorčenje je izazvala i izjava gradonačelnika Rige i jednog od lidera "Harmonije" Nilsa Ušakovsa koji je za rusku televizijsku postaju izjavio kako je za Latviju "predsjednik Putin najbolji". On misli da bi, ako bi bilo tko drugi bio u Kremlju, odnosi Rusije i Latvije bili mnogo gori.

Vladajući blok "Jedinstvo" u ispitivanjima dobiva od 13 do 15 posto naklonosti građana. Vodeća kandidatkinja, aktualna premijerka Laimdota Straujuma ističe potrebu kontinuiteta i stabilnosti njene zemlje.

Šanse za druge stranke

Upravo zbog straha od Rusije se i latvijski nacionalisti nadaju dodatnim glasovima. Ali istraživanja pokazuju kako "Nacionalna unija" ne može očekivati više od osam posto glasova. Nedavno popuštanje napetosti u istočnoj Europi moglo bi dovesti do još manje podrške nacionalistima.

Na izborima je i "Ruska unija Latvije", makar nije izvjesno da će ući u parlament jer je podržava samo 1,1 posto građana. Beckmann-Dierkes nas također upozorava kako se "rijetko mogu čuti i građani ruskog porijekla koji bi tražili nekakvu 'zaštitu' od Kremlja".

Moguća iznenađenja

Sve u svemu, čak oko 30% birača sve do posljednjeg trenutka nije znalo kome će dati svoj glas. Najveće iznenađenje može biti stranka koju predvodi bivša šefica državne službe za reviziju Inguna Sudraba. Ta stranka brzo dobiva na popularnosti i mogla bi popuniti prazninu "političkog centra" u parlamentu, smatra Juris Rosenwalds, profesor sveučilišta u Rigi.
Jer čini se da ne raste popularnost radikalnih, nego umjerenih političara i stranaka. To oslikava i život u toj zemlji u kojoj i "ne-građani" doduše nemaju ista prava kao Latvijci, ali u svakodnevnici jedva da ima sukoba, objašnjava nam Aleksandr Gaponenko.