Izbori u Sjevernoj Makedoniji: očekuje se promjena na vlasti

I predizborne ankete i rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora održanih 24. travnja ukazuju na uvjerljivu pobjedu oporbene, nacionalističke stranke VMRO-DPMNE.

Oporbena kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova, 70-godišnja umirovljena profesorica prava, osvojila je u prvom krugu dvostruko više glasova od aktualnog predsjednika države i kandidata vladajućih socijaldemokrata Steve Pendarovskog.

Nezadovoljan blokadom procesa pristupanja Europskoj uniji, slabim gospodarstvom i sveprisutnom korupcijom, veliki broj građana odlučio je u prvom krugu predsjedničkih izbora podržati oporbenu kandidatkinju, što je, prema mišljenju analitičara, lakmus-papir koji pokazuje što će uslijediti u drugom krugu, ali i na parlamentarnim izborima ove srijede (8. svibnja).

„Mislim da je promjena vlasti vrlo vjerojatna. Do toga će doći prvenstveno zbog činjenice da je rezultat vlade poguban na mnogim područjima. Korupcija i nefunkcionalnost države mogu se uočiti svuda“, ocijenio je za njemački radio Deutschlandfunk Daniel Braun, šef ureda zaklade Konrad Adenauer u Skoplju, koja se inače smatra bliskom VMRO-DPMNE.

Iznevjerena obećanja

Socijaldemokrati su preuzeli vlast u Sjevernoj Makedoniji 2017. godine, obećavajući članstvo u NATO-u, početak pristupnih pregovora s Europskom unijom i borbu protiv korupcije. Dva od ta tri obećanja nisu ispunjena. Zemlja je postala članica NATO-a 2020. godine zahvaljujući kompromisu s Grčkom, nakon čega je svom ustavnom imenu dodala riječ „Sjeverna".

Taj težak kompromis s južnim susjedom, koji je ujedno probudio nacionaliste u Sjevernoj Makedoniji, ipak nije otvorio vrata EU-a maloj balkanskoj državi od dva milijuna stanovnika. U studenome 2020. je drugi susjed, Bugarska, stavio veto na početak pregovora s EU-om, zahtijevajući ustupke vezane za povijest i kulturu, što za mnoge Makedonce predstavlja direktno zadiranje u njihov identitet.

Spor je samo djelomično riješen nakon što je u lipnju 2022., uz posredovanje Francuske, postignut sporazum nakon kojeg su bugarski zahtjevi unijeti u pregovarački okvir Sjeverne Makedonije s EU-om. Novi uvjet za potpuno otvaranje pregovora bio je da Sjeverna Makedonija uključi malu bugarsku manjinu od 3.000 ljudi u Ustav kao konstitutivni narod.

Za promjenu Ustava potrebne su dvije trećine glasova od 120 zastupnika u parlamentu u Skoplju. Vlada socijaldemokrata i najveće stranke etničkih Albanaca u zemlji, DUI, nisu imale potrebnu većinu za to i – pregovori s EU-om ostali su u slijepoj ulici.

Nacionalistička opozicija predvođena strankom VMRO-DPMNE žestoko se suprotstavila novom kompromisu koristeći pritom osjećaj nesigurnosti etničkih Makedonaca kao platformu za mobilizaciju protiv vlasti. U toj kampanji pomogla joj je i nesposobnost vlade da izvuče zemlju iz ekonomske stagnacije, zaustavi visoku inflaciju i suprotstavi se sveprisutnoj korupciji. Prema podacima Svjetske banke, Sjeverna Makedonija će 2024. završiti kao zemlja s najnižim gospodarskim rastom u regiji zapadnog Balkana i s najvećim proračunskim deficitom.

„Makedonija ponovo ponosna"

Šef oporbe, 46-godišnji Hristijan Mickoski, koji će nakon izbora sjesti u premijersku fotelju ako se ostvare prognoze o uvjerljivoj pobjedi njegove VMRO-DPMNE na izborima, obećavao je biračima u kampanji da će im „ponovo vratiti Makedoniju“. Mickoski je stranku preuzeo 2017. godine, nakon što je njegov prethodnik Nikola Gruevski optužen za korupciju i pobjegao u Mađarsku, gdje je pod zaštitom premijera Viktora Orbana.

Mickoski, kao i predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova, odbijaju koristiti pridjev „Sjeverna“ u nazivu zemlje i najavljuju da će to činiti i nakon preuzimanja vlasti. Takav potez bi mogao ponovo potaknuti sporove s Grčkom, koja je posljednjih godina više puta reagirala kada se državni dužnosnici nisu pridržavali kompromisa iz 2018. godine.

„Poštovat ću ga, ali ga neću koristiti (naziv Sjeverna Makedonija)", rekla je Siljanovska-Davkova u predizbornoj kampanji.

Mickoski, čija stranka je u posljednje dvije godine odbijala prihvatiti kompromis s Bugarskom, rezerviran je po pitanju uključivanja bugarske manjine u Ustav. Tijekom predizborne kampanje je najavljivao da će se po tom pitanju napraviti analize nakon formiranja vlade.

Ali, za razliku od sporova s Grčkom i Bugarskom koji nisu izazvali veliku pažnju u kampanji, odluka Mickoskog da uđe u direktan sukob s najvećom i do sada vladajućom strankom albanske etničke zajednice u zemlji, DUI, oživljava strah od nove etničke podjele u zemlji.

Mickoski je već najavio da neće dozvoliti da DUI poslije izbora uđe u vladajuću koaliciju, bez obzira na to hoće li ta stranka pobijediti u albanskom etničkom bloku, jer ju smatra korumpiranom. Takvu poruku Mickoskog pojačavaju i slogani u njegovoj kampanji: „Makedonija je ponovo tvoja“ i „Makedonija je ponovo ponosna“, koji jako podsjećaju na slogan bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa iz 2016. godine: „Make America Great Again".

Sudar s DUI-om

Od 2017. godine kada je koalicija socijaldemokrata i DUI-a preuzela vlast, Albanci su davali predsjednika parlamenta i ministra vanjskih poslova, a u posljednja tri mjeseca mandata aktualne vlade čak i tehničkog premijera. Takva raspodjela funkcija izazvala je optužbe za „albanizaciju države“ među makedonskim nacionalistima.

Za predstavnike DUI-a slogani VMRO-DPMNE u kampanji direktna su poruka biračima da na najvišim položajima u državi ne smije biti Albanaca. Ministar vanjskih poslova iz redova DUI-a Bujar Osmani je ocijenio da su slogani VMRO-DPMNE „šovinistički“ i „neprihvatljivi u jednoj multietničkoj državi“ i zatražio reakciju državnog odvjetnika.

U pokušaju da smanje nezadovoljstvo albanske nacionalne zajednice, Mickoski i VMRO-DPMNE već su najavili da će u buduću vladu ući druga najveća albanska politička koalicija Vredi, sastavljena od nekoliko malih oporbenih stranaka etničkih Albanaca.

Neuspjela kampanja

Poslije teškog poraza u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. travnja vladajući socijaldemokrati nastavili su kampanju pod sloganom „Ne odustajemo od europske budućnosti“. Međutim, ankete pokazuju da njihove poruke ne dopiru do birača umornih od kompromisa sa susjedima i neizvjesne budućnosti u EU-u.

Kako je za DW rekao Aleksandar Kržalovski, direktor Makedonskog centra za međunarodnu suradnju, u kampanji je „Vlada sve stavila na jednu kartu“, aludirajući na ustavne amandmane i početak pregovora s EU-om, a „zanemarila sva druga važna pitanja, posebno borbu protiv kriminala i korupcije, što građani, ali i međunarodni izvještaji navode kao veliki problem".

Bivši premijer i predsjednik socijaldemokrata Dimitar Kovačevski u kampanji se „ispričao" za greške koje su učinjene proteklih godina, ali je i upozorio da bi se zemlja mogla udaljiti od europskog puta ako pobjedi opozicija.

„Ovi izbori će odrediti budućnost Makedonije – hoćemo li ići naprijed prema progresivnom društvu, prema Europskoj uniji, ili ćemo se vratiti u prošlost kada smo imali izolaciju i međuetničke sukobe“, rekao je Kovačevski.

Na takvu opasnost upozorava i Ulf Brunnbauer, znanstveni direktor Leibniz instituta za istočnu i jugoistočnu Europu u Regensburgu u Njemačkoj, koji smatra da će ishod izbora u Sjevernoj Makedoniji biti „dokaz geopolitičkog sljepila EU-a“, aludirajući na činjenicu da ni nakon 20 godina nakon što je postala kandidat ta zemlja još nije formalno započela pregovore o punopravnom članstvu u EU-u.

„Za EU je ova prognoza sramotna", napisao je Brunnbauer u komentaru. „Prijeti obnova etničkih sukoba, još jedna država zapadnog Balkana mogla bi se okrenuti na istok, dok je Bruxelles potpuno izgubio kredibilitet kao faktor stabilnosti u toj regiji ispunjenoj tenzijama. Po svemu sudeći, akteri u EU-u još nisu shvatili eksplozivnu geopolitičku dinamiku Balkana“, zaključio je njemački stručnjak.

Ovaj članak je prvobitno objavljen na makedonskom jeziku.