'Izlazimo iz krize? Tko ti je to rekao?'

U radničkoj četvrti Madrida, Vallecas se šezdesetak ljudi gura u kulturnom centru Luis Peiro. Dva sata sjediti u maloj općinskoj dvorani sigurno nije najugodniji način provesti vruću večer u kolovozu. Ali mnogima se čini da im je to zadnja nada. Dvoranom vlada čisti očaj jer su sve to ljudi kojima prijeti da izgube svoje domove.

Okupili su se da čuju, ima li možda ipak neki način da izbjegnu prisilno iseljavanje i dražbu, ali izgledi su vrlo tanki. Jer glavni problem ostaje: nisu plaćali rate kredita i nemaju ih odakle plaćati.

"Ima još mnogo prisilnih iseljavanja. Čini se da ih jedino mogu odgoditi akcije koje mi poduzimamo", tvrdi Daisy Silva (na naslovnoj fotografiji). 45-godišnja samohrana majka iz Ekvadora i njen kolega slušaju tužne priče onih koji su došli na sastanak i pokušavaju dati poneki savjet kako se ophoditi prema bankama ili državnim službenicima.

Silva je nezaposlena već tri godine. Još uvijek živi u svom stanu dok se pokušava nagoditi s njenom bankom kako bi izbjegla prisilno iseljavanje i prodaju. Ali jedini prihod kojeg ima je državna pomoć koja iznosi 426 eura.

"Došla sam ovdje, u Španjolsku 1998. kad je kod nas u Ekvadoru bila duboka kriza i svatko tko je mogao, otišao je u potrazi za boljim životom", priča Silva. "Ali sad je ovdje ista priča, možda je čak još gore."

U kojoj zemlji živi španjolski premijer?

S druge strane, španjolski premijer Mariano Rajoy je pun hvale o oporavku njegove zemlje. Tvrdi kako su "Španjolci počeli primjećivati poboljšanje" nakon preko pet godina krize koja je potresala tu zemlju. "Fatalizam i očaj ustupaju pred razumnim samopouzdanjem pred budućnošću", tvrdi premijer i uvjeren je kako su bolne mjere štednje njegove vlade počele davati plodove.

Tako se i njemačkoj kancelarki Angeli Merkel koja je ovih dana u Španjolskoj (24. i 25. kolovoza) Rajoy može hvaliti lijepim brojkama. Službeno, španjolsko gospodarstvo opet je počelo rasti pa je i MMF korigirao procjenu i smatra da ta zemlja ove godine neće zabilježiti porast od samo 0,9 nego 1,2%. Banka Španjolske je objavila i da se poduzetnici i mala poduzeća opet odvažuju uzeti kredit za novi posao i da je volumen kredita porastao za 10%.

Isto tako, Rajoy se hvali "okretom od 180 stupnjeva" i na tržištu rada. U prvom kvartalu ove godine je posao našlo 300 tisuća Španjolaca i stopa nezaposlenosti je konačno počela padati i sa 25,9 se spustila na 24,5%.

"Sve su to prazne priče"

Među okupljenima nevoljnicima u četvrti Vallecas kojima prijeti da izgube svoje stanove se od tog napretka ne vidi mnogo. Čak i Lluis Torrens s ekonomskog instituta IESE iz Barcelone podsjeća kako je pad nezaposlenosti uvelike rezultat promjena u zakonu o radu po kojem se ljude lakše može zaposliti, ali još ih se lakše može otpustiti ili im davati radne ugovore na kratko vrijeme. "A nema te banke koja će vam dati stambeni kredit ako imate samo ugovor na određeno vrijeme", objašnjava Torrens.

Čak i kad se može objaviti neki gospodarski uspjeh, on pada u sjenku neuspjeha na drugom polju. Na primjer, i španjolski turizam slavi rekordnu godinu i samo u prvoj polovici ove godine je tu zemlju posjetilo 28 milijuna turista. Ali glavna okosnica gospodarstva Španjolske je njen izvoz, osobito u zonu eura gdje odlazi 60% španjolskih proizvoda i potražnja je još daleko od one kakva je nekad bila.

I krediti u Španjolskoj su još uvijek daleko skuplji nego u drugim dijelovima zone eura, ali i dalje je najgore kada je riječ o nezaposlenosti. Što to znači da se premijer hvali padom stope od tek nešto više od jednog postotka kad je praktično četvrtina radno sposobnog stanovništva bez posla? A i stručnjaci, u najboljem slučaju, ne računaju da će stopa pasti ispod 20% ranije nego u 2017.

I dalje SE VENDE na svakom koraku

Zato i u kulturnom centru Luis Peiro mnogi strahuju da će se na prozoru stana koji je još uvijek njihov jedini dom ubrzo pojaviti zlokoban natpis SE VENDE, "na prodaju". Španjolska ima oštre zakone o hipoteci i jedva da imaju nekakvog argumenta u pregovorima s bankama.

Jedini argument bi bio da se dogodi čudo i negdje budu zaposleni bez vremenskog ograničenja, ali u Španjolskoj se već dugo ne događaju takva čuda. Vlada Španjolske je nešto malo ublažila zakon o hipotekama 2013., ali to nije ništa promijenilo. 2012. je 39 tisuća obitelji moralo napustiti svoje domove jer nisu mogli plaćati kredite, a godinu dana kasnije je broj ostao isti: opet je oko 39 tisuća domova bilo prisilno iseljeno.

Uopće, tek trećina Španjolaca misli da njihova zemlja ide u bolju budućnost, a čak 74% građana po ispitivanju agencije Metroscopia smatra da njihova vlada ne zna kako da izvede Španjolsku iz krize.

Umjesto toga, mnogim stanovnicima se čini da se vlada ponaša kao da oni - ne postoje. Tako su ovog ljeta u madridskoj četvrti Tetuan osvanuli plakati koje su oblijepili lokalni aktivisti. Naslov akcije je "Nevidljivi Tetuana" i na plakatima su fotografije pet žena iz susjedstva koje više ne znaju, kako da spajaju kraj s krajem.

Tako jedna žena koja je predstavljena kao Carmen piše: "Ja sam jedna od 8.557 ženskih umirovljenica četvrti Tetuan koja mora preživjeti s 339 eura svaki mjesec. Jedva mogu pokriti moje mjesečne izdatke i svaka dva tjedna idem na mjesta gdje se poklanjaju živežne namirnice siromašnima. Sve moje želje se svode da sakupim dovoljno novca da platim račun za struju."