Izrael i njegovi neprijatelji

Izrael se trenutno bori na dva fronta: s Hamasom na jugu i s Hezbolahom na sjeveru. Napadaju ga i geografski udaljeniji neprijatelji poput Huta iz Jemena i takozvane postrojbe narodne mobilizacije u Iraku. Oni napadaju Izrael raketama dugog dometa. Ono što je zajedničko ovim nedržavnim akterima jest to da su saveznici Irana. Evo detaljnijeg prikaza tih skupina:

Iran

Iran je najmoćniji neprijatelj Izraela. Političko vodstvo u Teheranu više je puta definiralo uništenje Izraela kao svoj cilj. Iran prvenstveno djeluje protiv Izraela preko svojih nedržavnih saveznika u Libanonu, Jemenu, Iraku i Pojasu Gaze. No Iran je i sam napao Izrael u okviru sukoba u Gazi. U travnju ove godine Iran je ispalio na Izrael oko 300 raketa. Teheran je prethodno optužio Izrael za zračni napad na njegovo diplomatsko predstavništvo u Damasku.

Iran se smatra ključnim pomagačem libanonske šijitske milicije Hezbolah. Američko Ministarstvo vanjskih poslova već neko vrijeme vidi naznake iranskog angažmana na strani Hamasa i Hezbolaha. U svom „Izvještaju o terorizmu za 2020. godinu" američke vlasti pišu da je Iran od 2006. godine isporučio Hezbolahu tisuće raketa, projektila i lakog naoružanja.

Prema navodima njemačke vlade, Iran također snosi odgovornost za teroristički napad Hamasa na Izrael. „Za sada nemamo čvrste dokaze da je Iran konkretno i operativno podržao ovaj kukavički napad Hamasa“, istaknuo je ubrzo nakon napada njemački kancelar Olaf Scholz u vladinom priopćenju u njemačkom Bundestagu. „Ali svima nam je jasno da bez iranske podrške u posljednjih nekoliko godina Hamas ne bi bio u stanju izvesti ove napade na izraelski teritorij koji su bez presedana."

Hezbolah

Hezbolah su SAD, Njemačka i nekoliko sunitskih arapskih država proglasili terorističkom organizacijom. I EU tako definira njegovo vojno krilo. Politički predstavnici te stranke obično su članovi libanonskog parlamenta i vlade.

Hezbolah je osnovan 1982. godine u borbi protiv Izraela, koji je zauzeo južni dio zemlje tijekom građanskog rata u Libanonu. Godine 1985. Hezbolah je objavio manifest u kojem je naveo svoje ciljeve: protjerivanje bivših zapadnih kolonijalnih sila iz Libanona ili smanjenje njihova utjecaja, uništenje države Izrael i približavanje Iranu. Tadašnji manifest također je pozivao na uspostavu vjersko-islamističkog režima u Libanonu po uzoru na iransku teokraciju, ali je ta posljednja točka kasnije značajno ublažena.

Od samog početka Hezbolah je bio bliski saveznik Irana. Iran ga je osobito u proteklim godinama značajno podržavao. U studiji iz 2022. Wilson Center iz Washingtona opisao je Hezbolahovo naoružano krilo kao „najstrašnijeg nedržavnog vojnog aktera na Bliskom istoku – i vjerojatno u svijetu".

Neposredno nakon početka rata u Pojasu Gaze Hezbolah je počeo granatirati izraelski teritorij zbog čega je iz tih područja evakuirano 90.000 ljudi. Izrael je odgovorio na napade, što je rezultiralo time da je oko 110.000 ljudi napustilo libanonska pogranična područja. Sukob je dugo bio na relativno niskoj razini. Međutim, posljednjih tjedana situacija je eskalirala.

Hamas

Militantno-islamistički Hamas osnovan je 1987. godine, nakon početka prve Intifade, palestinske pobune protiv okupacije. Europska unija, Njemačka i SAD  neke druge zemlje svrstavaju ga u terorističke organizacije. Ideološki je blizak egipatskoj Muslimanskoj braći. U svojoj povelji Hamas kao jedan od ciljeva navodi uništenje države Izrael.

Godinu dana nakon potpunog povlačenja Izraela iz Pojasa Gaze, 2006. godine, Hamas je na parlamentarnim izborima osvojio većinu glasova i od tada vlada u tom izoliranom malom priobalnom pojasu. Od tada nije bilo novih izbora. U skladu sa svojom ideologijom, Hamas je od tada više puta napadao Izrael. Kao rezultat toga došlo je do nekoliko ozbiljnih oružanih sukoba. Najnoviji rat, koji je počeo prošle jeseni, datira od terorističkog napada na izraelski teritorij 7. listopada 2023. godine. Tijekom tog napada ubijeno je oko 1.200 Izraelaca, a 251 osoba oteta je i odvedena u Pojas Gaze.

Hamas već nekoliko godina surađuje s Iranom i od njega dobiva vojnu podršku. Lider Hamasa Ismail Hanija, za kojeg se pretpostavlja da je ubijen u izraelskom napadu u srpnju ove godine, potvrdio je ovu podršku u proljeće 2022. godine. U intervjuu za katarsku televiziju Al Jazeera rekao je da je Iran platio ukupno 70 milijuna dolara za pomoć u razvoju raketa i obrambenih sustava. Iran i Hamas su zajedno „protiv zajedničkog izraelskog neprijatelja“, rekao je Hanija. Uz ovu pomoć, Hamas je uspio napasti Izrael prošlog listopada i do danas nastavlja s raketnim napadima.

Hutisti u Jemenu

Hutisti potječu iz plemenskog saveza iz planinskog područja u sjevernom Jemenu na granici sa Saudijskom Arabijom. Po vjeri pripadaju Zaiditima, školi unutar šijitskog islama. Milicija se pojavila 1990-ih tijekom prosvjeda protiv tadašnjeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha. S obrazloženjem da marginalizira Zaidite, hutisti su tijekom tzv. Arapskog proljeća 2011. godine ustali protiv tadašnjeg predsjednika Abeda Raba Mansura Hadija. Međunarodna vojna alijansa predvođena Saudijskom Arabijom umiješala se u sukob i zadržala Hadija na dužnosti. Rat koji je počeo 2015. traje do danas.

Ideološki smjer Huta može se zaključiti iz njihovog slogana: „Bog je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Židovima, pobjeda islamu“. Na teritoriju pod njihovom kontrolom na sjeveru Jemena njihova milicija je uspostavila strogi islamistički poredak. Neposredno nakon početka rata u Pojasu Gaze u listopadu 2023. godine hutisti su izrazili solidarnost s Hamasom. Zbog toga od studenoga prošle godine napadaju strane brodove na Crvenom moru. Hutisti su više puta ispalili rakete na Izrael. Podržava ih Iran, između ostalog, i isporukama oružja.

Kataib-Hezbolah u Iraku

U Iraku postoji velik broj šijitskih milicija povezanih s Iranom, udruženih u takozvani Front narodne mobilizacije. Najpoznatija među njima, Kataib Hezbolah (KH), pojavila se 2003. godine, tijekom rata SAD-a protiv Iraka. Pod pokroviteljstvom Irana, različite frakcije Fronta narodne mobilizacije u početku su se borile protiv američkih trupa, a tijekom građanskog rata u Iraku sve su se više okretale protiv džihadističkih grupa poput Al-Kaide, a kasnije i "Islamske države" (IS).

Struktura grupe, posebno njezino vodstvo, nije sasvim transparentna. Dio takozvanog Fronta narodne mobilizacije, koji financira iračka država, formalno je pod zapovjedništvom iračkog premijera. Međutim, grupa često djeluje izvan lanca zapovijedanja. Sklona je slijediti naredbe iz Irana, sa čijim je vodstvom usko povezana. Predstavnici ove i drugih milicija također su zastupljeni u iračkom parlamentu. Od početka rata u Gazi te grupe vojno napadaju Izrael, ali i američke trupe u Siriji i Iraku.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku