Izvanredni izbori u Francuskoj: Macronova rizična igra

Glavni grad Francuske je u ponedjeljak zatresla politička bomba. „Malo je čudno“, kaže za DW Jean-Paul, slučajni prolaznik u centru Pariza. „Bilo je vrlo iznenađujuće to što je Macron odlučio raspustiti parlament. Ne znam što da mislim."

Jean-Paul nije jedini koji je zbunjen. Raspuštajući francuski parlament i raspisujući izvanredne parlamentarne izbore u dva kruga, 30. lipnja i 7. srpnja, dugogodišnji predsjednik Emmanuel Macron iznenadio je naciju, pa i mnoge u vlastitoj stranci.

Na upravo održanim izborima za Europski parlament krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) uvjerljivo je pobijedila Macronove proeuropske liberale i njega još više pritjerala uza zid. Antimigracijska i euroskeptična stranka Marine Le Pen osvojila je više od 30 posto glasova, a Macronov Preporod samo 15 posto.

„Ekstremna desnica je bijeda za Francuze i degradacija naše zemlje. Tako da se, na kraju današnjeg dana, ne mogu ponašati kao da se ništa nije dogodilo", rekao je Macron, ističući sebe kao onoga koji vraća izbor narodu.

Bardella premijer?

Jean-Paul izvanredne izbore smatra dobrim potezom: „Bilo bi mu vrlo teško imati dobru vladu. Pa dobro, hajde da odmah razjasnimo stvari, pa ćemo vidjeti." „Ako se Francuzi odluče za ekstremnu desnicu... ok, i to je izbor“, rekao je. „A ako žele nastaviti srednjim putem – na Francuzima je da odluče.“

Macronova pozicija kao predsjednika nije direktno na udaru zbog najavljenih izbora. On je 2022. pobijedio Marine Le Pen osiguravši si drugi i posljednji petogodišnji mandat.

U ponedjeljak je Macronova stranka počela pozivati druge centrističke snage da se udruže protiv RN-a.

Ali ako RN pobijedi na izvanrednim izborima, Macron, koji je stupio na dužnost 2017., mogao bi biti prisiljen da za svog petog premijera imenuje lidera RN-a Jordana Bardellu.

„Proračunati rizik ili ludo kockanje?“

Macronova šokantna najava odmah je postala glavna priča oko rezultata izbora u Europskoj uniji, dok su se analitičari trudili shvatiti na što on cilja.

Mutjaba Rahman, analitičar konzultantske kuće Eurasia Group, opisao je to „ili kao proračunati rizik ili ludo kockanje“.

Čini se da Macron računa na veću izlaznost i opreznije glasanje na nacionalnim izborima, napisao je Rahman na platformi X u ponedjeljak. Glasači često koriste izbore za Europski parlament za kažnjavanje nepopularnih domaćih vlada.

U svakom slučaju Macron, koji je suočen sa 65 posto neodobravanja kod kuće, vjerojatno bi ionako bio prisiljen na prijevremene parlamentarne izbore u pokušaju da progura državni proračun za 2025. kasnije ove godine, ukazao je Rahman.

Macron je možda osvojio rijedak drugi mandat u Elizejskoj palači, ali on od 2022. predsjeda manjinskom vladom, boreći se da progura svoj dnevni red kroz parlament, ponekad forsirajući stvari i koristeći ustavne instrumente. Što ga je učinilo nepopularnim.

Pawel Zerka iz Europskog vijeća za vanjske poslove za DW kaže da se Macronova odluka mora gledati kroz tu prizmu. Macron riskira da posljednje tri godine svog predsjedničkog mandata proživi „u sjeni tog rezultata, očiglednog poraza od Marine Le Pen", kaže Zerka.

Morao bi živjeti s tim da ga ona „stalno poziva da raspiše nove izbore i pokušava delegitimizirati njegov kabinet", naglasio je Zerka.

Čini se da francuski predsjednik, poznat po svom samopouzdanju, velikim vizijama i blistavim govorima, radije kreće u ofanzivu da ponovo osvoji francuska srca i umove.

„Macron vjeruje da može na izbore, suočavajući Francusku s jasnim izborom između proeuropskog, proukrajinskog i centrističkog statusa quo, nasuprot egzistencijalnom riziku jedne krajnje desničarske vlade koja ostaje duboko antieuropska i ima tradicija obožavanja i podrške Putinu“, smatra analitičar Rahman.

Inspiracija iz Španjolske?

Francuski predsjednik možda imitira španjolskog premijera Pedra Sancheza koji je prošle godine karijeru stavio na kocku na izvanrednim izborima – koji su na kraju za njega dobro prošli.

Ali, Pawel Zerka ističe: ako se Macronov plan izjalovi, pobjednici će naravno biti Le Pen i njen 28-godišnji nasljednik Bardella, koji su trenutno u vrlo jakoj poziciji.

„Ne možemo isključiti scenarij po kojem će, poslije izbora u lipnju i srpnju, njen utjecaj na francusku politiku rasti vrlo brzo, u slučaju da ona postane dio sljedeće vlade“, ukazuje Zerka.

Posljedice za Europsku uniju

Rezultat Macronove stranke na predstojećim izborima imat će utjecaja i izvan francuskih granica. Ako RN bude trijumfirao, Francuska bi mogla završiti kao najnovija članica EU-a s tvrdom desničarskom strankom u vladi, poslije Italije i Švedske.

Rezultati ovih europskih izbora zadali su teške udarce liderima u Parizu i Berlinu, političkom tandemu dvije najmoćnije nacije Europske unije.

Posljednjih godina Macron i njemački kancelar Olaf Scholz zajedno su radili na tome da proguraju svoju europsku agendu o snažnoj podršci Ukrajini u njenom ratu s Rusijom i davanju prioriteta klimatskoj politici.

S vladama Njemačke i Francuske na klimavim nogama oba političara djeluju manje moćno uoči borbe za najviše dužnosti u Europskoj uniji, koja slijedi nakon izbora za Europski parlament.

Za to vrijeme brige u Parizu su više lokalne prirode. Emanuelle, koju smo također zaustavili na ulici, rekla je za DW da je ljuta na Macrona zbog njegove rizične igre. „Nisam sigurna da može pobijediti. Ne razumijem zašto je to učinio, jer kako ja vidim stvari to je put da krajnja desnica dođe u vladu. Mislim da je to pravo kockanje, nikad ne znaš kako stvari mogu ispasti."

Ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku.