Je li Christine Lagarde novi Mario Draghi?

Očekivanja od Europske središnje banke (ESB) s novom šeficom Christine Lagarde na čelu nisu baš velika: nitko ne očekuje da će ona okrenuti leđa politici nulte kamatne stope njezinog prethodnika Maria Draghija. Ekonomist Jörg Krämer kaže: „Lagarde je stalno podržavala Draghijevu politiku i kao bivša ministrica financija će imati puno razumijevanje za želje svojih bivših kolega s vrlo zaduženog juga monetarne unije. Oni koji sada očekuju promjenu kursa, bit će razočarani.“

Lagarde je najavila da će bolje informirati javnost o politici ESB-a i da će pri donošenju odluka voditi računa o negativnom posljedicama nulte kamatne stope. Morat će i više izlaziti u susret sve jačoj oporbi u Vijeću ESB-a koja se protivi ekspanzivnoj politici te ustanove.

Dobra komunikacija

Šef finske središnje banke Olli Rehn, o kojem se svojevremeno također razgovaralo kao o mogućem nasljedniku Maria Draghija, uvjeren je da će Christine Lagarde u frankfurtskom tornju Europske središnje banke koristiti iskustva koja je stekla na čelu MMF-a. „Ona je pokazala da odlično komunicira, u tome ima sposobnosti koje su vrlo važne u odnosu s financijskim tržištima, donositeljima političkih odluka i civilnim društvom." I njegov kolega u Vijeću ESB-a, Francuz Benoit Coeure, cijeni iskustvo Christine Lagarde: „Ona zna kako funkcionira globalno gospodarstvo. Ona zna kako funkcionira Europa. Ona zna kako se komunicira s financijskim tržištima." Iz njenog okruženja se može čuti da je ona u stanju postići kompromise i s teškim pregovaračkim partnerima.

Težak odnos prema Draghijevom nasljeđu

Dosad nije govorila o tome što će promijeniti u odnosu na Draghija. Ali mora joj biti jasno da bi za slučaj nove egzistencijalne krize zajedničke valute u ladici morala imati „Plan B".

Thomas Mayer je jedan od najuglednijih njemačkih ekonomista. Radio je za MMF, Goldman Sachs u Londonu i Deutsche Bank u Frankfurtu, a danas radi za firmu za financijski konzalting Flossbach von Storch u Kölnu. On smatra da bi se Lagarde trebala pripremiti za sljedeću veliku krizu eura: „Ona treba razraditi alternative za sadašnju politiku i za to pridobiti nadležne. A ako onda stvarno dođe do krize eura, mora biti spremna za provedbu ispravnog rješenja."

Pritisak raste

Kritičari kažu da je prevladavanje kriza vođenjem ekspanzivne novčane politike s niskim ili negativnim kamatama – putovanje s neizvjesnim ishodom. Zato je za Thomasa Mayera veoma važno da vodstvo Europske središnje banke ima i alternativna rešenja. On je postupanje ESB-a u kriznim vremenima usporedio s putovanjima moreplovaca koji su plovili kroz nepoznata područja.

Očekuje se da će pritisak na ESB i dalje rasti. Početkom listopada jedna skupina nekadašnjih stručnjaka ove institucije objavila je memorandum u kojem piše da na „aktualni krizni modus ESB-a gledaju sa sve većom zabrinutošću". Njemačka ustanova za nadzor financijskih usluga BaFin čak poziva osiguravajuća društva da prosvjeduju zbog niskih kamata u eurozoni. „Dostignuta je točka u kojoj faktori na tržištu moraju dobro razmisliti o tome koliko niske kamate ugrožavaju njihov poslovni model i njihov doprinos osiguranju u starosti koje je pokriveno kapitalom", rekao je izvršni direktor BaFin-a Frank Grund.

No nisu samo niske kamate na meti kritičara ESB-a: oni su čak njemačkom Ustavnom sudu podnijeli hitnu tužbu kako bi spriječili da ESB od 1. studenoga ponovo kupuje državne obveznice u vrijednosti od 20 milijardi eura mjesečno. Bila je to posljednja odluka Maria Draghija na čelu ESB-a, koju je uspio progurati teškom mukom. Ali s njenim posljedicama će se morati boriti njegova nasljednica.