Je li Hamas resetirao izraelsko-arapsku agendu?

Teroristički napadi radikalno islamističkog Hamasa na Izrael već su izazvali posljedice koje sežu daleko izvan granica Izraela i Gaze. Mnoga nadanja su opet stavljena na čekanje.

Prošla su dva tjedna otkako su faktički saudijski lider Mohammed bin Salman i izraelski premijer Benjamin Netanyahu potvrdili da su njihove zemlje „svakim danom sve bliže" i da su „na pragu dogovora, koji bi bio kvantni skok za regiju". Sad to izgleda kao davna prošlost. Prošlosti pripada i Bin Salmanova nezainteresiranost za rješenje palestinskog pitanja s dvije države koje bi Palestincima dalo neovisnu državu s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.

Krajem rujna on nije ni spomenuo rješenje s dvije države u velikom TV intervjuu za američki kanal Fox News. Samo je rekao da će novi sporazum s Izraelom „Palestincima podmiriti njihove potrebe i osigurati im dobar život".

Obnovljena podrška rješenju s dvije države

Međutim, nakon izbijanja rata u subotu, Saudijska Arabija se javno vratila zagovaranju rješenja s dvije države i ponovo se predstavlja kao čvrsta podrška Palestincima. U međuvremenu je većina drugih zemalja izrazila podršku Izraelu i njegovom pravu na obranu.

Nije pretjerano reći da je ovo oživljavanje palestinskog pitanja velika pobjeda radikalnog Hamasa koji podržava Iran, i koji kao terorističku organizaciju vode Europska unija, Sjedinjene Države, Njemačka i drugi.

„Postupci Hamasa jasno podsjećaju Saudijce da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu sporednu temu u pregovorima o normalizaciji", napisao je Richard LeBaron, nerezidentni viši suradnik u Atlantskom vijeću sa sjedištem u SAD-u, na internetskoj stranici istraživačkog centra. „Napadi će skrenuti narativ s normalizacije veza između Saudijske Arabije i Izraela“, zaključio je on.

Izraelsko-saudijske veze pod znakom pitanja

Jonathan Panikoff, direktor Scowcroftove bliskoistočne sigurnosne inicijative u Atlantskom vijeću, rekao je za DW kako je „malo vjerojatno da će doći do napretka u saudijsko-izraelskoj normalizaciji u bliskoj budućnosti". Prema njegovom mišljenju, „malo je vjerojatno da će neophodne političke i gospodarske mjere to dozvoliti ako izraelska operacija dovede do značajnog broja smrtnih slučajeva i većih razaranja u Gazi“.

U ponedjeljak popodne je izraelski ministar obrane Yoav Gallant izdao naređenje da se Pojas Gaze potpuno zatvori. „Neće biti isporuka struje, hrane ili goriva u Gazu", objavio je.

Hugh Lovatt iz Europskog vijeća za vanjske odnose rekao je za DW kako vjeruje da će uglavnom neprijateljsko raspoloženje arapskog javnog mnijenja prema Izraelu biti pojačano izraelskim akcijama. Lovatt to vidi kao daljnju prepreku za „skori sporazum između Izraela i Saudijske Arabije, dok su arapske članice Abrahamovog sporazuma, kao što su Maroko i Ujedinjeni Arapski Emirati, izložene pritisku da zauzmu kritičniji stav prema Izraelu kako bi smanjili pritisak javnosti“.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su potpisali sporazum o normalizaciji s Izraelom 2020. godine, „izjavili su saučešće izraelskim civilima i pozvali na deeskalaciju, ali nisu uspjeli otvoreno osuditi Hamas", izvijestila je u ponedjeljak agencija Bloomberg.

Balansiranje između SAD-a i Irana

Ipak, neće samo arapski pritisak utjecati na odluke Saudijske Arabije o nastavljanju normalizacije s Izraelom. Dvije druge zemlje posebno će igrati veliku ulogu — Iran i SAD.

Unatoč ovogodišnjem zbližavanju Saudijske Arabije i bivšeg rivala Irana, obje zemlje su i dalje u sukobu kada su u pitanju njihovi saveznici. Iran podržava Hamas, koji vlada Pojasom Gaze i koji je pokrenuo napade na Izrael. Saudijska Arabija se, međutim, nadala da će normalizacija odnosa s Izraelom vratiti odnose sa SAD-om na razinu prije ubojstva saudijskog kritičara Jamala Khashoggija 2018. Trilateralni sporazum bi također omogućio Saudijskoj Arabiji jači vojni savez sa SAD-om, kao i dozvolu za obogaćivanje urana pod američkim nadzorom.

„Strateški umovi u Rijadu možda imaju u pozadini zapravo pitanje s koliko smrti i razaranja bi se Saudijska Arabija suočila u sličnom sukobu, s obzirom na to da njena obrana nije ni blizu onoj Izraela", rekao je Panikoff za DW.

„Dugoročno gledano, to bi moglo potaknuti Saudijsku Arabiju da se pokuša vratiti za pregovarački stol kako bi dobila američka sigurnosna jamstva koja su bila bitan sastavni dio do sada poznatih razgovora", dodao je on.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu