Je li "IS" prijetnja i za Afganistan?

Još ovog lipnja je na stotine ljudi pobjeglo iz afganistanske provincije Nangarhar nakon, kako javljaju mediji, žestokih borbi između snaga Islamske države i afganistanke vojske koje su trajali danima. Sukobi su počeli 24. lipnja napadom boraca IS-a na jedno uporište afganistanske vojske u pokrajini Kot. Kako je nakon toga objavio Attaullah Khugyani, glasnogovornik guvernera provincije Nangarhar, napadači su poraženi i više od 160 pripadnika IS-a je ubijeno. Napadači su potpalila oko 90 kuća, ali ih je vojska otjerala. Tamošnje stanovništvo pak svjedoči nešto drugo: "Neki seljani su pomogli vladinim jedinicama. Ali IS se vratio i sada se osvećuje", svjedoči nam 19-godišnji Hekmatyar, stanovnik Kota.

Podcjenjuje li Kabul opasnost?

U ožujku je predsjednik Afganistana Ashraf Gani nakon vojne akcije koja je trajala čitav mjesec kako je IS u Afganistanu poražen. Američke vojne procjene govore o oko 3 000 boraca IS-a u Afganistanu i većina boravi u graničnom području prema Pakistanu. I Kabul i Washington su složni kako nije IS, nego su još uvijek talibani najveća opasnost za sigurnost Afganistana. Ali stanje u Nangarharu i drugim dijelovima zemlje svjedoče kako i IS u Afganistanu osvaja područja i da je afganistanska vlada podcijenila opasnost od ove terorističke organizacije.

IS je najrašireniji u Iraku i Siriji, ali velik broj svojih boraca regrutira upravo u Afganistanu. Mnogi njegovi borci su bivši članovi manjih skupina talibana. Talibani već odavno nisu jedinstvena cjelina i stručnjaci se boje da to atomiziranje talibana može navesti sve više i više nezadovoljnih boraca da prijeđu u IS.

Isto tako, IS je trenutno ozbiljan problem i za talibane. "On ima sve više pristaša, a razlog tome su i interne borbe za vlast u različitim ograncima talibana", objašnjava Siegfried Wolf iz Instituta za južnu Aziju iz Heidelberga. 6. srpnja je i američki predsjednik Barack Obama otkazao planove po kojima je do kraja 2016. u Afganistanu trebalo ostati još samo 5.000 američkih vojnika. Umjesto toga, sve do kraja njegovog predsjedničkog mandata u siječnju 2017. će u Afganistanu ostati 8.400 američkih vojnika. Stručnjaci u tom potezu vide ne samo da Washington ima potrebu dalje pomagati Kabulu, nego da je i Pentagonu jasno kako tamo prijeti nova eskalacija sukoba.

Ekstremisti protiv ekstremista

Dobar poznavatelj talibana, Wahid Mazhda nas uvjerava kako "Islamska država" možda može pridobiti neke borce manjih oružanih skupina u Afganistanu, ali kako ne može očekivati podršku čitavih regija u toj zemlji. "Takozvana Islamska država i talibani su i po svojoj ideologiji i po svojoj kulturi, veoma različiti. Oni doduše mogu pronaći neke sljedbenike i to su učinili", objašnjava Mazhda, ali on je uvjeren kako Afganistan nije "domaći teren" za IS.

"Za IS je mnogo atraktivnija Središnja Azija jer tamo postoje mnoge nedemokratske vlade i diktatori protiv kojih su ustale neke ekstremističke skupine. Oni spremne priključiti se IS-u kako bi srušili tamošnje vlade."

Ali očito je kako je IS aktivan u Afganistanu, a očito je da i ta prijetnja dolazi iz susjednih zemalja, prije svega Pakistana. I vlada u Kabulu je uvjerena kako borci IS-a prolaze obuku u Pakistanu i onda ih se ciljano šalje u Afganistan. Naravno da Pakistan odbija ove optužbe.

Opasnost - ili čak i šansa za mir?

Sve u svemu, u Afganistanu su aktivne dvije ekstremističke skupine, a i talibani i "IS" se smatraju "pravim" borcima sunitskih muslimana. Da li, čak i nakon ovih međusobnih borbi i nesuglasica onda može doći i do suradnje i zajedničke borbe protiv "nevjernika"?

Svi stručnjaci, i u Afganistanu i u inozemstvu, smatraju kako je to izuzetno malo vjerojatno. "Sigurno da postoje ideološke sličnosti i naklonosti između ove dvije skupine, ali na drugoj strani ima jednostavno čitavo mnoštvo čimbenika koji svjedoče protiv mogućeg partnerstva ili čak savezništva", smatra Michael Kugelman iz Woodrow-Wilson Centra iz Washingtona.

Sa tim se slaže i Mazhda. On misli da se par izdvojenih skupina talibana može priključiti IS-u, ali će "Islamska država" suočila i sa ideološkim problemima ako u Afganistanu pokuša proširiti svoj utjecaj. I to ne samo unutar te zemlje, nego niti jedna zemlja te regije ne žele vidjeti Afganistan pod nadzorom IS-a.

Umjesto toga, otvara se pitanje u kojoj mjeri i prijetnja IS-a može navesti i talibane da, sa svim ostalim snagama u Afganistanu, sjednu za stol i da se pokuša okončati rat u toj zemlji.