Je li izraelska vojska ispolitizirana?

DW: VI ste stručnjak berlinske Zaklade znanost i politika i dobro poznajete situaciju u Izraelu. Prvo pitanje se odnosi na neobičnu činjenicu da su se prosvjedima u Izraelu pridružili dijelovi vojske i tajnih službi. Kako je došlo do toga?

Peter Lintl: Izraelske oružane snage sebe vide kao narodnu vojsku. Ona je dugo bila „kotao za pretapanje“ koji spaja društvo sačinjeno od elemenata iz raznih dijelova svijeta. Vojska je sve do sada bila apolitična. Rezervisti se pozivaju na neformalni društveni ugovor između vojske, države i rezervista, prema kojem oni služe na dobrobit države, a vlada poštuje prava i demokratska pravila igre. U očima brojnih rezervista sada je to prvi put prekršeno, pa oni više ne dolaze na službu.

Koje su to postrojbe i koliki je njihov udio u ukupnim vojnim snagama?

Kopnene snage nemaju neki značajan broj rezervista. Važni su oni koji su na ključnim pozicijama, posebno u zrakoplovstvu. Ono je suštinski upućeno na rezerviste. Osim toga, piloti se zakonski moraju javljati na trening svaki tjedan. Ako se ne pojave gube status borbene spremnosti.

To znači da mnogi piloti već sada ne smiju letjeti?

U ovakvom slučaju može se uvesti neki izuzetak. U prvo vrijeme to neće imati neki veliki učinak na svakodnevicu, sve dok Izrael nije u direktnoj vojnoj konfrontaciji. Srednjoročno i dugoročno gledano to bi moglo imati dalekosežne posljedice, naročito ako se povuče osoblje i iz drugih ključnih područja kao što su sigurnosni aparat i elektronska sigurnost. To bi moglo imati posljedice. Već je uočljiva posljedica – politizacija vojske. To znači da bi, recimo, desničarski dio rezervista mogao otkazati poslušnost ako bi neka buduća vlada centra i ljevice sklopila mir s Palestincima i napustila izgrađena naselja. Vojska je sada politizirana i bit će teško riješiti taj problem.

Mijenja li vojska koja se miješa u politiku i cijelu državu?

Točno, ovakve politizacije vojnih postrojbi do sada nije bilo. Danas smo čuli da je šef obavještajne službe za inozemstvo Mossad rekao da će Mossad znati stati na pravu stranu povijesti – dakle na stranu pravne države. Mora se vidjeti što to znači. Ali to bi bila značajna izjava.

Vrhovni sud bi se mogao pozabaviti odredbom o neprimjerenosti koja bi za njega značila gubitak nadležnosti. Što ako sud suspendira tu odredbu?

Ako Vrhovni sud prihvati tužbu i zaista ukine novi zakon kao neprimjerenu promjenu Ustava, onda dolazimo do scenarija vakuuma legitimiteta i državne krize. Onda više nije jasno koja je od ove dvije institucije – parlament ili Vrhovni sud – više legitimna. Ipak, pravni stručnjaci nisu jedinstveni u ocjeni koliko je vjerojatno da će Vrhovni sud u ovom konkretnom slučaju ukinuti zakon.

Ako u Izraelu zaista izbije državna kriza čini li nova politizacija vojske vjerojatnim čak i vojni puč?

Ne vjerujem. Bio sam vrlo iznenađen kada su prenijeli izjavu šefa Mossada. Ali to je možda tek odbijanje da se dalje služi. Teško da je u Izraelu zamisliv puč poput onog u Turskoj iz 2016. Vojska je podređena parlamentu i vladi. To je u Izraelu oduvijek bilo tako, i u to nije bilo sumnje.

Trenutna situacija je trenutak slabosti koji bi mogli iskoristiti neprijatelji Izraela. Je li reforma pravosuđa donijela potencijalno ugrožavanje sigurnosti Izraela?

Ako bi došlo do nekog napada na Izrael, siguran sam da bi se rezervisti odmah prijavili za službu. Ali svakako je i Iran o tome informiran. Prema izvještajima, primjetni su napori iranskih aktivista na društvenim mrežama, koji se predstavljaju i kao provladini i kao protivnici vlade. Oni pokušavaju poticati svađu u izraelskom društvu.

Privremeno među glavne gubitnike reforme pravosuđa spadaju dobro obrazovani liberalni ljudi, recimo iz sektora informacijskih tehnologija, koji dobrim dijelom doprinose izraelskom gospodarstvu. Postoji li opasnost od „odljeva mozgova"?

To će biti masovno! Upravo sam boravio deset dana u Izraelu. Skoro svi sudionici prosvjeda s kojima sam razgovarao pokušavaju se snaći, nabaviti strane putovnice, razmišljaju kuda će otići. Doći će do odljeva mozgova ako ovakva reforma pravosuđa prođe. To će Izraelu nanijeti tešku štetu, u gospodarstvu, kulturi, tehnološkom razvoju i tako dalje.

Je li ovakav razvoj događaja nepovratan ili vidite prostora za kompromis?

Možda postoji mogućnost da se izbjegnu posljedice. To je sigurno namjera prosvjednog pokreta, da se zaustave ostali dijelovi reforme pravosuđa. Mada je Netanjahu sada pozvao na kompromis, nitko više nema povjerenja u njega, čak ni njegovi koalicijski partneri. Po meni, jedva da su mogući smisleni kompromisi. Vidjet ćemo što će se dogoditi idućih tjedana.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu