Je li moguća uspostava ruske vojne baze u BiH?

Prema navodima njemačkih novina Die Welta, Rusija želi vojnu bazu u Republici Srpskoj u BiH, što je odgovor na „jačanje NATO-a" u ovom dijelu Europe. „Dok NATO na području bivše Jugoslavije računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentrira na Srbiju i srpski entitet u Bosni – RS... Rusija želi u bosanskoj srpskoj republici napraviti svoju vojnu bazu", piše u članku koji je objavio Welt. U tekstu se govori i o ideji Aleksandra Vučića i Hashima Thacija o „razmjeni teritorija". „To bi moglo dovesti do domino-efekta – recimo do podjele Bosne uz pripajanje njezinih srpskih i hrvatskih dijelova matičnim zemljama Srbiji i Hrvatskoj. Ili čak do raspada Makedonije gdje također živi puno Albanaca", navodi se u tekstu.

Analitičari u BiH, iz oba entiteta, smatraju da takvi scenariji nisu realni. Nije realno da se na teritoriju međunarodno priznate i suverene države Bosne i Hercegovine formira neka ruska vojna ili špijunska baza koja bi se možda predstavljala kao humanitarna, kaže za Deutsche Welle vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar. Naš sugovornik podsjeća da su, u skladu s odredbama Daytonskog sporazuma, na lokaciji Butmir kod Sarajeva stacionirani Zapovjedništvo europskih oružanih snaga za podršku EUFOR i Štab NATO-a.

Narušavanje principa vojne neutralnosti

„I to su jedine strane vojne snage u BiH, tako da formiranje ruske baze nije moguće. Oni iz Moskve, Beograda ili Banjaluke koji razmišljaju o tome da se u RS-u uspostavi ruska vojna baza prave račun bez krčmara. U entitetu RS su od 2006. godine na više lokacija locirane Oružane snage BiH. Apsurdno je da establišment u Banjaluci uopće prihvaća i primisao da se u RS-u formira ruska vojna baza kad je Narodna skupština tog entiteta 18. listopada 2017. usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti. Time je dano do znanja da RS neće u vojne aranžmane, tj. u NATO, a Rusija s tim u vezi nije spominjana. Ukoliko bi se u tom entietu pravila ruska vojna baza, bio bi drastično narušen proklamirani princip vojne neutralnosti", kaže Đuro Kozar.

On napominje da RS ima paralelne veze sa Srbijom i da Rusija preko Srbije i RS-a želi učvrstiti svoje pozicije u zapadnobalkanskoj regiji. „Svoju šansu RS vidi u eventualnoj razmjeni teritorija po kojoj bi se Kosovo Srbiji namirilo entitetom RS nauštrb cjelovitosti BiH. To je, naravno, nemoguća misija, budući da su granice na Balkanu nepromjenjive, ali pobornici ruskih interesa vjerojanto ne misle tako. S obzirom na jačanje NATO-a u jugoističnoj Europi, Rusija parira želeći pokriti prostor koji je ostao vojno neutralan i na tom prostoru ostvariti svoj puni geostrateški utjecaj", kaže Kozar.

Špekulacije bez realnog uporišta

I direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da formiranje ruske vojne baze u RS-u nije realno. Pitanje je, kaže naš sugovornik, želi li Rusija uopće tako nešto. „Upitno je da li Rusiji tako nešto zaista treba, kao što je upitan i ruski vojni angažman u Srbiji. Baza za humanitarne operacije u Nišu ne može se smatrati vojnim uporištem. Sasvim je drugo pitanje što bi nekome u ovom trenutku u političkom smislu odgovaralo. Trenutne političke okolnosti su takve da formiranje ruske baze ovdje ne bi bilo izvodljivo. Vjerojatno se radi o političkim špekulacijama bez realnog uporišta, jer je previše sredstava i energije uloženo kako bi se BiH i nakon rata uspostavila kao stabilna, mirna država", kaže Šolaja za Deutsche Welle.

Govoreći o stranim vojnim angažmanima u BiH i prisustvu NATO-štaba u Sarajevu, banjalučki profesor napominje da je riječ o ostacima aranžmana koji su za BiH uspostavljeni još Daytonskim sporazumom. „NATO je predvodio mirovne operacije u BiH. Osim toga, BiH je u jednom periodu imala ozbiljan politički pristup da kao cjelina ide prema NATO-u, i u tom pravcu su bile zaista široko razvijene političke i sve druge akcije. U tom smislu su čak i NATO i Rusija imali visok stupanj suglasnosti u okviru tadašnjeg Vijeća Nato-Rusija. Međutim, danas su političke okolnosti drugačije i pitanje je da li bi danas bila moguća politička suglasnost u BiH ali i u okviru međunarodne zajednice, uključujući Rusiju, o formiranju NATO-štaba u BiH. Za BiH bi bilo najbolje da uspostavi stabilne unutrašnje odnose, a tada bi ovakva pitanja bila manje bitna", kaže Šolaja.

EUFOR prati situaciju u okviru svog mandata

Međunarodne organizacije koje djeluju u BiH, uključujući NATO-štab u Sarajevu i Ured visokog predstavnika za BiH - OHR, nisu se oglašavale u vezi s navodima o uspostavi ruske vojne baze u BiH. Iz EUFOR-a je za Deutsche Welle rečeno da je ova organizacija svjesna „špekulativnih" članaka o uspostavi ruske baze u RS-u. „Budite sigurni da EUFOR nastavlja pratiti situaciju u BiH u okviru svog mandata UN-a za podršku lokalnim vlastima u održavanju stabilnog i sigurnog okruženja", priopćeno je iz Europske vojne misije u BiH.