Je li Srbija nasljednica genocidne države?

Konvencija je usvojena još 1948. nakon holokausta, no u predmetu BiH protiv nekadašnje SR Jugoslavije Međunarodni sud pravde u Haagu sada po prvi put odlučuje o njezinu kršenju. BiH je u postupak, koji je započet dvije godine prije pokolja u Srebrenici, utkala i kasnija ratna zbivanja, argumentirajući kako je rat cjelovit i jedinstven događaj u kojem je vidljiva genocidna namjera. Pravni zastupnici BiH su tijekom glavne rasprave, održane lani, od sudaca tražili da «oružani, genocidni sukob u BiH sagledaju u cjelosti», a u obrazloženju su koristili dokaze i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, koji je pravomoćno utvrdio genocid u Srebrenici.

Upravo je pokolj u Srebrenici, prema riječima pravnih stručnjaka, najuvjerljiviji argument o postojanju genocida, jer ga je tako okvalificirao i tribunal za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Pravni zastupnici BiH su naglasili kako je smrću bivšega jugoslavenskog predsjednika Miloševića prije nego što je osuđen narasla odgovornost Međunarodnog suda pravde, koji treba utvrditi stupanj krivnje režima u Beogradu za ratne zločine u BiH.

Priznati zločini, ali ne i genocid

Predstavnici bivše Srbije i Crne Gore su na glavnoj raspravi ustvrdili kako u vrijeme rata u BiH situacija nije bila crno-bijela, da se ondje vodio građanski rat, te da SCG ne niječe činjenicu da su u ratu počinjeni teški zločini, ali poriče da je riječ o genocidu za koji je odgovoran Beograd. I prije glavne rasprave obje su strane u dva navrata iznosile svoje pisane argumente, a SRJ/SCG je opetovano osporavala nadležnost suda na temelju činjenice da SRJ u vrijeme podnošenje tužbe u ožujku 1993. nije bila članica Ujedinjenih naroda. Posljednji put je SCG pokušala osporiti nadležnost suda lani u svibnju.

Premijer Republike Srpske, Dodik, je ovog mjeseca najavio kako taj entitet neće prihvatiti presudu, kakva god bila, makar to značilo i novi međunarodni spor. Mediji u BiH proteklih mjesec dana nagađaju o trima mogućim ishodima procesa: odbacivanju tužbe, njezinu prihvaćanju ili djelomičnom prihvaćanju utvrđivanjem genocida samo na području Srebrenice.

I Hrvatska podnijela tužbu

Nakon BiH, i Hrvatska je 2. srpnja 1999. pred istim sudom podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Gore Gore. U tom predmetu, koji se po nizu elemenata razlikuje od tužbe BiH, Međunarodni sud pravde u Haagu još nije donio odluku o svojoj nadležnosti. Hrvatski pravni stručnjaci kažu da će pravna stanovišta u predmetu BiH protiv SCG, posebno ona o nadležnosti i što se ima smatrati genocidom prema Konvenciji, u bitnoj mjeri utjecati i na postupak koji je pokrenula Hrvatska.

Za razliku od BiH, Hrvatska je, uz zahtjev da se utvrdi odgovornost SCG za genocid i naknadi još nespecificirana šteta, postavila i zahtjeve vezane za pronalaženje zatočenih i nestalih osoba, povrat kulturnog blaga i kažnjavanje ratnih zločina i suradnju s Međunarodnim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, a neke od tih zahtjeva SCG je počela izvršavati i bez presude. SCG je pred Međunarodnim sudom pravde 1997. podnijela protutužbu za genocid nad bosanskim Srbima, ali ju je povukla 2001.

Bez mogućnosti žalbe na presudu

Međunarodni sud pravde u Haagu je osnovan 1946. kao najviše sudsko tijelo UN-a, zaduženo za rješavanje pravnih sporova među državama i davanje mišljenja međunarodnim organizacijama i agencijama UN-a. Presude se izriču javno i na njih nema mogućnosti žalbe. Od početka svog rada taj je sud riješio više od 100 sporova u kojima je donio 80 presuda. U istom su razdoblju riješena i 24 savjetodavna slučaja.