Jednostrana nastava povijesti u BiH

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) bavi se nastavom povijesti u školama u Bosni i Hercegovini i piše: „Nova studija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) o školskim udžbenicima iz povijesti u BiH je utvrdila da u tim knjigama jedva ima sadržaja koji doprinose međusobnom razumijevanju i pomirenju. Nastavni materijali su vezani za svaku etničku skupinu, kaže Heike Karge, koja je proučavala nastavne planove. ‘Tu su predstavljene tri međusobno suprotstavljene priče – jedna za Bošnjake, druga za Srbe, treća za Hrvate. Ako je riječ o ratnom razdoblju od 1992. do 1995. godine, te školske knjige potiču suosjećanje samo prema vlastitoj grupi. Druga strana se isključivo prikazuje kao počinitelj', kaže ona."

List navodi da se ta manipulacija vjerojatno nigdje ne vidi jasnije nego u Srebrenici gdje je u srpnju 1995. godine u jeku etničkog čišćenja ubijeno više od 8.000 Bošnjaka. „Neka djeca iz bošnjačkih obitelji koje su se vratile u Srebrenicu mogu od šestog do osmog razreda pohađati nastavu povijesti prema bosanskom planu i programu. Ipak, Bošnjaci danas nakon genocida u Srebrenici više nisu većina. Većina djece zbog toga posjećuje srpsku nastavu iz povijesti", piše švicarski list.

Segregacija u školama

„I iako u Memorijalnom centru u Potočarima, nedaleko od grada, bijeli grobovi ukazuju na genocid, on se u školama u Srebrenici prešućuje. Ovdje se samo uči da je Vojska Republike Srpske "zauzela" grad u srpnju 1995. godine. O masovnim ubojstvima, koja su trajala danima, o lovu na ljude tokom kojeg su ljudi ubijani i njihovim leševima naslaganima jedan na drugog, o tome nema riječi", piše NZZ.

List piše da ovaj problem „jednostrane nastave pogađa cijelu BiH".

„Slično kao što je to nekoć bilo u SAD-u ili Južnoj Africi između bijelaca i crnaca danas postoji segregacija (u BiH): djeca iz obitelji koje se izjašnjavaju kao Hrvati i katolici moraju pohađati nastavu hrvatske povijesti, zemljopisa i jezika. Analogno tome postoje odvojeni satovi za bošnjačku i srpsku djeca. Obitelji koje se ne žele etnički svrstavati, druge manjine ili djeca iz tzv. mješovitih brakova uglavnom su također prisiljeni na ovaj sustav. Samo tri gimnazije u cijeloj državi Bosni i Hercegovini nude nastavu koja pokušava uključiti perspektivu svih entiteta u zemlji – poput United College World u Mostaru", piše NZZ.

Priredila: Zorica Ilić

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu