Borrell: Katalonac protiv neovisnosti Katalonije

U stvari se Josep Borrell i Fontelles poslije duge političke karijere povukao iz javnosti. A onda ga je novi španjolski premijer Pedro Sánchez prošlog ljeta zamolio da preuzme Ministarstvo vanjskih poslova. Borrell je pristao. Ne zna se je li tada slutio da će uslijediti još jedan skok u karijeri.

I prije povratka na veliku političku pozornicu on se nije potpuno povukao iz političkog života. U sporu između savezne vlade i katalonskih separatista stalno se javljao za riječ. Borrell je Katalonac i katalonski socijalist. Ali se energično suprotstavio katalonskom odcjepljenju od Španjolske. „Granice su ožiljci koje je napravila povijest na koži zemlje", rekao je jednom.

Borrell je rođen 1947. u obitelji pekara. Prva iskustva skupljao je u regionalnoj vladi Madrida od 1979. do 1983. Godinu dana kasnije, postao je državni tajnik za financije, a od 1991. do 1993. bio je ministar za infrastrukturu, transport i okoliš u vladi socijaliste Felipea Gonzaleza. Predvodio je socijaliste kao kandidat za premijera na izborima 2000.

Inženjer, ekonomist i IT-specijalist

Borrell je verziran i u europskoj politici. Između 2004. i 2007. bio je predsjednik Europskog parlamenta. On uopće nije bio političar od zanata. Bio je inženjer zrakoplovne raketne tehnike, a ima i titulu doktora ekonomije. Osim toga, ima master američkog sveučilišta Stanford, kao i Francuskog instituta za naftu. Vodio je IT-odjel španjolskog naftno-kemijskog koncerna Cepsa.

No, ni on nije baš čist kao suza. Godine 2012. morao je podnijeti ostavku na dužnost direktora Europskog visokoškolskog instituta u Firenci, jer nije prijavio paralelni prihod kao član nadzornog odbora energetskog koncerna Abengoa.

Protiv Brexita, protiv separatizma

Borrell ne krije da ne odobrava nikakva regionalna odcjepljenja. Brexit je propratio jednako oštrim riječima, kao i katalonske separatiste. Kada je u ožujku posjetio Beograd kao španjolski ministar vanjskih poslova, jasno je rekao da je Španjolska protiv neovisnosti Kosova. Španjolska je jedna od pet članica EU-a koje nisu priznale Kosovo.

Na jednom kolokviju početkom lipnja u Madridu on je, imajući u vidu supersile Kinu, Rusiju i SAD, formulirao svoju europsku filozofiju: „Živimo u svijetu divova, i ako padnemo ispod određene veličine, past ćemo u irelevantnost."

Za njega u tu filozofiju spadaju i veći izdaci za obranu, kao i bolji poticaji za vrhunsku tehnologiju. Iako je granice usporedio s ožiljcima, on zahtijeva konzekventno osiguravanje vanjskih granica Europske unije.

U intervjuu koji je prije dva tjedna dao za njemački list „Süddeutschen Zeitung" rekao je: „Moramo u zemljama Europske unije brzo doći do koncepta jedinstvenog rješenja problema masovne migracije. Do sada su mnogi političari u Europi vodili politiku zabijanja glave u pijesak. Međutim, treba samo pogledati stopu nataliteta u Africi da se shvati kako nas očekuje divovski problem."

Pokazao je da ima nepokolebljiv stav kada je, suočen s neugodnim pitanjima u vezi s Katalonijom u intervjuu za Deutsche Welle, jednostavno skinuo mikrofon i ustao. Vratio se u studio tek na uporno nagovaranje svojih savjetnika.