Juriš na centralu zloglasne tajne službe
15. siječnja 2010
Napad na središnjicu jedne zloglasne tajne službe - i to bez kapi prolivene krvi? Ono što zvuči nerealistično, dogodilo se na današnji dan prije točno dva desetljeća u Istočnom Berlinu. 15. siječnja 1990. nekoliko tisuća demonstranata "upalo" je u centralu Stasija, špijunskog aparata komunisitičkog DDR-a, i u stilu mirne revolucije okončalo strahovladu aparata koji je desetljećima nadzirao i ugnjetavao svoje sugrađane.
Da su demonstranti "napali" centralu Stasija primjerice krajem listopada 1989, znači prije pada Berlinskog zida, Istočni Berlin bi možda bio poprište neviđenog krvoprolića. Tada je, kako potvrđuju povijesni dokumenti, vlast DDR-a dozvoljavala i uporabu vatrenog oružja u obrani špijunske utvrde. Samo tri mjeseca kasnije, sredinom siječnja 1990, svijet je izgledao sasvim drugačije.
TV-prijenos mirne revolucije
U popodnevnim satima 15.1, ispred glavnog ulaza u Stasijevu središnjicu okupilo se nekoliko tisuća građana, koji su zatražili pravo ulaza u zloglasnu građevinu. Državna televizija DDR-a prenosila je uživo te scene - i uzvike okupljenih, koji su zahtijevali da krivci za širenje strahovlade u zemlji konačno odgovaraju pred licem pravde.
Juriš na centralu Stasija bio je samo vrhunac cijelog niza sličnih akcija u cijelom DDR-u. Rušenje špijunske utvrde bio je više od pukog simboličkog čina, kaže Christian Halbrock, koji je i sam sudjelovao u toj akciji: „Prostor je bio slao osvijetljen, nismo vidjeli puno čuvara. Tu i tamo smo vidjeli tragove uništavanja, na primjer sanduke s nedefiniranim paprinatim sadržajem...pitali smo o čemu se radi? Bila je to komična situacija..."
Mirna revolucija kod mnogih je sudionika čak probudila sumnju da je napad na Stasijev centar moći organizirala upravo zloglasna tajna služba DDR-a. Najvažniji doprinos demonstranti su dali u rasvjetljavanju identiteta osoba koje su kao tajni agenti radili za Stasi. U napadu na centralu spašeno je naime i brdo kompromitirajućug materijala, koji i dan-danas nudi zanimljivo štivo o aktivnostima špijunskog aparata komunisitičke Istočne Njemačke.
Autor: Marcel Fürstenau, Berlin / sma
Odg. ur.: Snježana Kobešćak