Kad pilot malo pridrijema...

"Ode pilot na WC…” - ono što zvuči kao početak nekog vica, vrlo je ozbiljna stvar koja se događa, kaže Philip von Schöppenthau, generalni povjerenik Europske asocijacije linijskih pilota (ECA) u razgovoru za Deutsche Welle. Priča kako se jednom dogodilo da je jedan od dvojce skandinavskih pilota tijekom leta otišao u nužnik, no kada se želio vratiti, ponovno ući u cockpit, to više nije bilo moguće budući da je njegov kolega u međuvremenu zaspao pa mu nije mogao otvoriti vrata.

Priče poput ove zvuče nevjerojatno i čini se kao da je riječ o izuzecima. No, Philip von Schöppenthau tvrdi drugačije: "U anketama provedenim u skandinavskim zemljama se pokazalo da između 50 i 55 posto pilota u cockpitu jednostavno zaspu, bez da to prethodno najave svojem kolegi u pilotskoj kabini”.

Preumoran za slijetanje

Slučajevi poput ovog obično ne dospijevaju do ušiju javnosti. Pa ipak, nekoliko ih je ipak izašlo na vidjelo. Jedan od njih dogodio se u Njemačkoj. Piloti zrakoplovne kompanije airberlin su tijekom leta AB-9721 sa Mallorce u Muenchen, 5. svibnja ove godine, odaslali tzv. “Pan Pan signal. Riječ je o jednoj vrsti alarma, hitnog poziva iz cockpita koji se odašilje ukoliko ne postoji akutna opasnost za putnike i zrakoplov. Da je postojala akutna, neposredna opasnost, piloti bi poslali tzv. "Mayday" signal. Povod za odaslani alarm bio je taj da su piloti bili preumorni za slijetanje - tako da su zamolili da ovaj posao preuzme automatski pilot.

Zrakoplovne kompanije na upite o ovakvim slučajevima obično reagiraju vrlo suzdržano. airberlin nije pristao na intervju s novinarom Deutsche Wellea o ovoj temi ali je pismeno stigao odgovor: "airberlin intenzivno surađuje sa nadležnim institucijama kojima je i o spomenutom slučaju proslijedio odgovarajuću dokumentaciju." U priopćenju se dalje navodi:"Maksimalno dozvoljeno dnevno radno vrijeme za pilote airberlina prilagođeno je tarifnim ugovorima. Time su zakonske odredbe više nego ispunjene." I zasta, na osnovu istraživanja Radio-televizije NDR, piloti su na poslu bili samo deset sati, znatno manje nego što to zakon dozvoljava.

Gospodarska kriza utječe i na rad avio kompanija

Europska agencija za sigurnost u zračnom prostoru (EASA) određuje okvire radnog i vremena predviđenog za pauze pilota. "Tako je primjerice, na europskoj razini propisano da piloti ne smiju letjeti duže od 13 sati. Broj sati se međutim može povećati na 14 ili 15", objašnjava Philip von Schöppenthau. Ove europske odrednice EASA trenutno revidira, tako da će biti završene nakon ljeta. Schöppenthau se međutim pribojava da se uvjeti za pilote neće poboljšati. Razlog je ekonomska kriza koja zrakoplovne kompanije prisiljava da rade učinkovitije. No bez obzira kako bude izgledao novi pravilnik - svaka zemlja i svaka avio kompanija imaju mogućnost samoodređivanja, odnosno, poboljšanja svojih smjernica. Tako primjerice, svaka kompanija može uvesti kontrolne mehanizme, kako bi riješila probleme premorenosti pilota.

"Sjećam se leta iz Kine za Njemačku tijekom kojeg smo desetak minuta zaspali - i to zajedno, obojca istodobno" - ovu rečenicu je nedavno u intervjuu za televizijsku stanicu NDR izgovorio iskusni kapetan aviona Thomas Büld, koji je radio za razne zrakoplovne kompanije. Najveća njemačka kompanija Lufthansa problem pokušava riješiti tako što je uvela tzv. "napping smjernicu", objašnjava Michael Lamberty, glasnogovornik Lufthanse. Riječ nap" dolazi iz engleskog i znači otprilike "pridrijemati". Ona praktično predviđa da pilot koji je umoran to kaže svom kolegi i da onda može odspavati deset do dvadeset minuta. Za to vrijeme drugi pilot mora biti „budniji“ no inače.

Nedostatak sna nije jedini problem

„Problem nije samo u tome što piloti tijekom leta zaspu, već što su generalno umorni“, objašnjava Philip von Schöppenthau, iz Europske asocijacije linijskih pilota. Jer, piloti koji su premoreni u kritičnim situacijama ne reagiraju onako kako bi trebali. "Ono što se redovito događa je da prilikom tehničkih problema ili tijekom vremenskih nepogoda piloti koji nisu potpuno fit i budni, nisu u stanju reagirati na pravi način i poduzeti prave korake“, kaže on.

"Javnost o tome malo zna“, kaže Schöppenthau. No i same zrakoplovne kompanije ne znaju dovoljno o problemima preumorenosti pilota jer piloti rijetko šalju izvještaje svojim tvrtkama ukoliko dođe do incidenata. Oni se naime često boje da bi takvi izvještaji mogli imati negativne posljedice na njihovu karijeru. Rješenje ovog problema moglo bi biti u boljoj komunikaciji između pilota i kompanija – pooštrenje pravilnika po pitanju radnog vremena i pauza tijekom leta, teško da će naime u potpunosti rješiti ovaj ozbiljan problem.