Kako funkcionira 'kontrola prometa kapitala'?
28. lipnja 2015Tek što je grčki premijer Alexis Tsipras u noći s petka na subotu priopćio da će građane poslati na referendum o sporazumu s kreditorima, počeli su se stvarati redovi pred bankomatima - usred noći. U subotu su se oni produžili. A u nedjelju su mnogi bankomati ostali bez novca, kako agencije javljaju - i oba bankomata u grčkom parlamentu. Iz Europske središnje banke (ESB) je u nedjelju poslijepodne stigla umirujuća vijest da ta institucija neće ostaviti grčke banke na cjedilu - i dalje će im isplaćivati kredite hitne pomoći za likvidnost (Emergency Liquidity Assistance, skraćeno ELA), i to na dosadašnjoj razini. Ali radi se, svima je jasno, samo o privremenom liječenju simptoma, a ne uklanjanju uzroka bolesti. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova, kako javlja agencija dpa, savjetuje stoga njemačkim građanima koji putuju u Grčku da sa sobom ponesu dovoljno gotovine. "U Grčkoj bi moglo doći do dugih čekanja, kao i kod problema s opskrbom automata gotovinom", stoji u aktualnom upozorenju koje je ove nedjelje objavljeno na internetskoj stranici njemačkog ministarstva vanjskih poslova.
Novac na kapaljku
BBC je u nedjelju izvijestio da je grčki ministar financija Yannis Varoufakis u intervjuu za tu postaju najavio kako će njegova vlada razmotriti uvođenje kontrole prometa kapitala. Nešto kasnije se, međutim, grčki ministar preko Twittera oglasio tvrdeći da se vlada u Ateni protivi kontroli prometa kapitala jer je taj koncept u jednoj novčanoj uniji sam po sebi kontradikcija. Stalni odljev novca, međutim, uveliko opterećava grčke banke. Granica kredita ELA-e je za Grčku već podizana - zadnji put na 89 milijardi eura. Ali s obzirom na to da se postavlja pitanje hoće li i to biti dovoljno, postoji mogućnost da se uvedu kontrole prometa kapitala. One znače ograničavanje svota koje klijenti banaka mogu podizati ili doznakama prebacivati sa svog računa.
Načelno je slobodan opticaj kapitala jedna od četiri temeljne slobode Europske unije i stoga bi trebala biti ograničena samo u slučaju krajnje nužde - "kod ozbiljnih problema u gospodarskoj i financijskoj politici", kako stoji u zakonu o zajedničkom unutarnjem tržištu EU-a. A i onda bi trebala biti na snazi samo na određeno vrijeme - teoretski. To vremensko ograničenje nije samo zamišljeno kao garancija građanima da neće predugo biti odsječeni od pristupa svom novcu, nego i garancija da će poduzeća brzo moći ponovno doći do svog novca.
Rješenje po uzoru na Cipar?
U praksi to, međutim, izgleda drukčije. Najsvježija iskustva s kontrolom prometa kapitala imaju Ciprani. I u Cipru je početkom 2013. bankama prijetio bankrot. Zbog toga je ograničena količina dizanja gotovine na bankomatima na svotu od 300 eura dnevno. Ako su putovali u inozemstvo, Ciprani su smjeli sa sobom ponijeti 1.000 eura po osobi. Svojoj djeci koja studiraju u inozemstvu smjeli su doznačiti maksimalno 5.000 eura u kvartalu. I plaćanja s EC i kreditnim karticama su ograničena na 5.000 eura. Doznake u inozemstvo od više od 5.000 eura su bile moguće samo s posebnom dozvolom. Poduzeća su morala dokumentirati svaku pojedinu doznaku.
Te kontrole su tijekom dužeg vremenskog razdoblja polako smanjivane. Potpuno su ukinute tek u travnju ove godine. Osim direktnih, postoje i indirektni oblici kontrole prometa kapitala. Tako se, na primjer, može uvesti porez na transakcije. Ako se u Grčkoj uvedu kontrole prometa kapitala, za očekivati je da će se ona orijentirati na mjere uvedene na Cipru. Ali za razliku od Cipra čija se privreda nakon kraha 2008. uglavnom oporavila, u Grčkoj će diskusija oko izlaska iz eurozone vjerojatno potrajati duže. Jer dokle god je zemlja ovisna o kreditima, euro je valuta na određeno vrijeme. I do tada važi: poslije oluje je prije oluje.