Kako pošteno trgovati i sačuvati ljekovito bilje?

Majka priroda za svaku je bolest predvidjela i odgovarajući biljku. Tako je samo na Himalaji registrirano oko 70.000 različitih vrsta ljekovitog bilja. Zato ne čudi da je komercijalno korištenje prirodnih sredstava u stalnom porastu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je prošle godine na tržištu prodano lijekova na prirodnoj bazi u vrijednosti od 60 milijarda dolara. No zbog sve češće zlouporabe prirodne "apoteke" kao svojevrsne "samoposluge", pojedine vrste biljaka polako ali sigurno nestaju.

Tako primjerice u južnoj Africi određeno ljekovito bilje više skoro nije moguće pronaći, jer je potražnja za njim velika, puno se bere, a slabo se sije i sadi. Kako bi se taj trend zaustavio, organizacija za zaštitu okoliša World Wildlife Fund (WWF) radi na razvoju standarda za umjereno skupljanje i prodaju bilja. Pri tome se vodi briga i o pravednoj podjeli zarade. Frank Barsch iz WWF-a ističe da domaće stanovništvo mora imati materijalne koristi od svog znanja i biološke raznolikosti svoje domovine, što do sada najčešće nije bio slučaj. On smatra da takva poštena trgovina neposredno utječe i na ispravno raspolaganje prirodnim resursima, odnosno da će to dovesti do toga da se biljke njeguju i siju.

Inicijativa za pravednu podjelu zarade

Zato je njemačko Ministarstvo za razvojnu pomoć zajedno s Nizozemcima utemeljilo posebnu inicijativu za afričke zemlje, kojom bi se zajamčilo da će pravedan dio zarade ostati u zemljama podrijetla ljekovitog bilja. No, ta inicijativa istovremeno preporučuje pojedinim državama da ne čekaju na međunarodne propise, nego da u svojim nacionalnim zakonodavstvima što prije stvore potrebne pretpostavke. Jer, tamošnje vlade uglavnom se susreću s problemom da je gotovo nemoguće pratiti što se s biljem događa nakon što je izvezeno preko državne granice.

Uzor za taj postupak mogao bi biti sporazum između organizacije Kenia Wildlife Service i jedne danske farmacijske tvrtke. Tim je dokumentom dogovorena raspodjela dobiti za prikupljanje određenog ljekovitog bilja u Keniji, pa se dio novca direktno ulaže u zaštitu područja na kojima se bilje prikuplja, a financijski se potpomaže i lokalno stanovništvo.

Znanje zaštititi kao patent?

No, za pojedine nevladine organizacije ni ovaj prijedlog pravedne raspodjele zarade ne ide dovoljno daleko. One bi najradije da se tradicionalno medicinsko znanje starih naroda i plemena zaštiti kao patent, čime bi se stalo na kraj krađi i neovlaštenom korištenju. Zato je nekoliko organizacija kod Europskog ureda za patente već podiglo tužbu protiv dva patenta njemačke tvrtke Dr. Willmar-Schwabe sa sjedištem u Karlsruheu.

Oba patenta sadrže ekstrakte pelargonije iz južne Afrike koja se učinkovito koristi u liječenju infekcija dišnih puteva. Te su organizacije čak organizirale i prosvjedna okupljanja u Münchenu, gdje se nalazi sjedište Europskog ureda za patente, kako bi skrenule pažnju javnosti na to da oni koji su najzaslužniji za nova medicinska dostignuća od toga na kraju nemaju gotovo nikakve financijske koristi.